Sunce je tek izbijalo na horizontu dok se glazba prolamala pustinjom… Supernova glazbeni festival, organiziran nedaleko od kibuca Reim u južnom Izraelu bio je u punom tijeku, a na horizontu su se pojavili paraglajderi. Posjetitelji su bili uvjereni kako je riječ o nenajavljenom spektaklu, vizualnom dodatku festivala koji je do tog trenutka nadmašio sva očekivanja. Paraglajderi su se spustili na tlo, a iz njih su izašli naoružani teroristi i otvorili vatru. Otvorio se pakao koji će potpuno promijeniti geopolitičku sliku cijelog Bliskog istoka…

Lanac događaja

Prikaz je to prvih trenutaka napada koji je Hamas iz Pojasa Gaze na današnji dan izveo prije točno tri godine. I pružio Izraelu povod za potpuni napad na Pojas Gaze koja danas više ne postoji u obliku kako je izgledala tog trenutka. Jer Gaza danas više nije grad već gomila ruševina.

Napad Hamasa u kojem je poginulo preko 1.200 ljudi pružio je Netanyahuu povod za pokretanje općeg napada u kojem je razoren veliki dio Gaze, ali je i uništen veliki dio Hamasove vojne i političke infrastrukture. Prema danas poznatim podacima, ovaj sukob je u Gazi odnio više od 74.000 života, dok je veliki dio od preko 2 milijuna stanovnika Pojasa Gaze raseljen. No pri tome Hamas nije uništen, niti su njegove oružane grupacije razoružane.

Ono što je potpuno uništeno su palestinsko-izraelski odnosi. Dok je prije 7. listopada 2023. postojala prilično realna mogućnost da se regionalna politika nastavi stabilizirati, čak i da u jednom trenutku dovede do stvarnog rješenja dvije države, Hamasov napad u potpunosti je pokopao za to bilo kakve nade.

Photo by Zain JAAFAR / AFP

No najveća posljedica napada od 7. listopada možda uopće nije Gaza. Napad je pokrenuo cijeli lanac događaja koji je uvelike prerastao palestinsko-izraelski sukob i prerastao u rat koji, u energetskom smislu, blokira cijeli svijet. Bio je to napad koji je zapalio Bliski istok, a danas su glavni akteri rata Iran, SAD, Izrael, Huti, Jemen, Emirati… I lista je svakim danom sve duža i duža. Pomorski su koridori za izvoz nafte i plina zatvoreni, rafinerije i postrojenja za preradu nafte rade uvelike smanjenim kapacitetima. Ne samo zato što su oštećeni ratom već i zato što izvađenu naftu nije moguće lako, jednostavno i sigurno otpremiti na svjetsko tržište.

Još od listopada prošle godine u Gazi formalno traje prekid vatre. Oslobođeni su i posljednji izraelski taoci koje su Hamasovi teroristi tijekom napada poveli sa sobom u Gazu. No koliko je ovo primirje krhko i varljivo govori i podatak kako je od formalnog prekida neprijateljstava poginulo oko 1.400 Palestinaca, kao i pet izraelskih vojnika.

Najveći politički gordijski čvor ovoga trenutka je Hamasovo oružje. Teroristička organizacija pristala je nominalno na razoružavanje, čuvanje tehnokratskoj palestinskoj vladi pod međunarodnim nadzorom, no oružje još uvijek nisu predali. Izrael pak smatra taj model nedovoljnim i poručuje kako se vojska neće povući iz Pojasa Gaze dok god Hamas ne bude potpuno razoružan.

Kolateralna žrtva

Istovremeno, humanitarno stanje u samom Pojasu Gaze može se opisati samo jednom riječju. Katastrofa. Više od 1,2 milijuna Palestinaca suočeno je s akutnom nestašicom hrane, a o ozbiljnijoj obnovi područja još uvijek nitko ni ne razmišlja.

Svojevrsna kolateralna žrtva u cijelom ovom sukobu su stanovnici Zapadne obale, palestinskog područja na sjeveroistoku Izraela koje s Gazom nema fizičkog, a ni političkog kontakta.Tamo nema rata poput onoga u Gazi, ali je tu prisutna kombinacija izraelskih vojnih operacija, palestinskih napada, širenja izraelskih naselja i sve ozbiljnijeg nasilja radikalnih doseljenika nad Palestincima.

Izrael ovoga mjeseca ide na prve izbore nakon napada od 7. listopada. Izbore o kojima ovisi i sudbina premijera Netanyahua, u trenutku dok se Izraelci pitaju kako je taj napad uopće bio moguć. I zašto nije spriječen. Jer prije nekoliko se tjedana pojavila informacija kako je Netanyahu bio upozoren kako Hamas sprema upad ogromnih razmjera, no on je ta upozorenja, tvrdi se, potpuno ignorirao.

Photo by Ilia YEFIMOVICH / AFP

Tri godine nakon napada jedno je sigurno. Hamas je 7. listopada uspio promijeniti Bliski istok, ali teško da je mogao predvidjeti razmjere promjena koje je pokrenuo. Gaza je razorena, Hamas vojno teško oslabljen, a odnosi Palestinaca i Izraelaca vraćeni su desetljećima unatrag. Rat koji je počeo na nekoliko kilometara širokom području uz granicu Pojasa Gaze odavno se prelio preko njegovih granica i u njega uvukao gotovo sve regionalne sile, ali i SAD.

A trajnog mira nema ni na vidiku.

Najveći paradoks 7. listopada upravo je u tome što nakon tri godine rata ni Izraelci ni Palestinci nisu bliže rješenju problema zbog kojeg se sukobljavaju već generacijama. Upravo suprotno. Onoga jutra kada su se iznad Supernova festivala pojavili prvi paraglajderi nitko od nekoliko tisuća ljudi koji su plesali u pustinji nije mogao znati da pred sobom ne gledaju samo početak napada. Gledali su početak jednog potpuno novog Bliskog istoka.