Konferencija Blue Economy Kvarner, u organizaciji Novog lista, okupit će u petak, 9. rujna, u riječkom hotelu Hilton Costabella predstavnike europskih i nacionalnih institucija, gospodarstva, prometnog i logističkog sektora, lokalne zajednice i akademske javnosti kako bi otvorila raspravu o dvama ključnim razvojnim pitanjima Kvarnera.

Prvo je budućnost riječkog prometnog pravca i potencijal Hrvatske da postane važan distributivni hub srednje i istočne Europe. Drugo je budućnost kvarnerskih otoka – od pouzdane pomorske povezanosti i modernizacije flote do pametnih luka, dostupnih javnih usluga i uvjeta za život tijekom cijele godine. Povezujući ove dvije teme – velike prometne sustave s potrebama otočnih i obalnih zajednica – konferencija pokazuje kako plavo gospodarstvo može postati konkretan pokretač investicija, regionalnog razvoja i kvalitete života.

Razvojni model

Blue Economy ili Plavo gospodarstvo kao jedan od ključnih razvojnih modela budućnosti zadnjih godina snažno promovira i pozicionira Europska unija, prepoznajući more, rijeke, luke, logističke koridore, energetiku, održivi turizam i upravljanje vodnim resursima kao strateške pokretače gospodarskog rasta, otpornosti i konkurentnosti Europe. Prema najnovijem EU izvještaju Blue Economy Report, plavo gospodarstvo generira više od 263 milijarde eura bruto dodane vrijednosti i zapošljava gotovo 4,9 milijuna ljudi, čime postaje jedan od najvažnijih europskih razvojnih sektora.

Hrvatska je danas prva u Europi prema udjelu plavog gospodarstva u bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva, s udjelom većim od sedam posto te više od 150 tisuća zaposlenih vezanih uz sektore mora, pomorstva, turizma, logistike i povezanih djelatnosti. Istovremeno, globalne promjene trgovinskih tokova, ulaganja u prometnu infrastrukturu, energetska tranzicija, digitalizacija i klimatske promjene otvaraju pitanje kako Hrvatska može bolje iskoristiti svoj geostrateški položaj i vodne resurse kao dugoročne razvojne prednosti.

Projekt Blue Economy Croatia zamišljen je kao nacionalna konferencijska platforma koja kroz regionalna događanja otvara raspravu o budućnosti hrvatskog plavog gospodarstva iz perspektive različitih regija, razvojnih izazova i investicijskih potencijala.

U sklopu tog projekta konferencija Novog lista Blue Economy Kvarner kroz dva će panela od predstavnika institucija i gospodarstva prikazati budućnost razvoja riječkog prometnog pravca, kao i budućnosti kvarnerskih otoka. Sudjelovanje na konferenciji moguće je samo uz pozivnicu.

U uvodnom dijelu programa uzvanicima će se obratiti Tihana Tomičić, glavna urednica Novog lista, Zrinka Raguž, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

Prometni pravac

Sudionici prvog panela pod nazivom »Riječki prometni pravac – može li hrvatska postati distributivni hub Europe«, o budućnosti razvoja riječke luke i cijelog lanca pratećih logističkih i drugih industrija, sudjelovat će Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Dario Silić, generalni direktor Bina Istre, Marko Mišković, član uprave Luke Rijeka, Darko Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture te Teuta Duletić, direktorica tvrtke Lürssen Design Center Kvarner.

Luke su oduvijek bile jedan od pokretača gospodarstva Europe, a intenzivnim ulaganjem Europske unije u jačanje prometne povezanosti, otpornosti opskrbnih lanaca, ponovo postaju jedan od ključnih pokretača gospodarskog razvoja i međunarodne konkurentnosti.

Zahvaljujući geostrateškom položaju, Rijeka se danas nalazi u središtu jednog od najvećih infrastrukturnih i investicijskih ciklusa u svojoj modernoj povijesti. Razvoj obaju riječkih kontejnerskih terminala koji bi već iduće godine trebali ostvariti promet veći od milijun kontejnerskih jedinica, Rijeka Gatewayja (RGW) i Jadranskih vrata (EGCT), uz snažnu ulogu Rijeke kao energetskog prometnog čvorišta s terminalom za ukapljeni prirodni plin LNG Hrvatske, terminalom za prekrcaj i skladištenje sirove nafte te naftovodom Janafa, kojima se, uz hrvatsko, opskrbljuju i tržišta šire regije, uz modernizaciju željezničke infrastrukture i integracija u mrežu glavnih europskih prometnih koridora europske prometne koridore – sve to otvara pitanje može li Hrvatska iskoristiti svoj položaj i postati jedno od ključnih logističkih čvorišta srednje i jugoistočne Europe.

Prema europskim strategijama razvoja plavog gospodarstva, luke više nisu samo prometna čvorišta, već pokretači investicija, digitalne transformacije, međunarodne trgovine i regionalnog razvoja. Upravo zbog toga, kao i zbog dokazane potrebe za diverzifikacijom opskrbnih točaka i povećanjem dostupnih pravaca za transport velikih količina roba, uslijed nestabilnih vojnopolitičkih prilika u svijetu, razvoj riječkog prometnog pravca danas nadilazi lokalni i nacionalni značaj te postaje tema od europske važnosti.

Razvoj otoka

Riječka luka pri tom postaje sve značajnije prometno središte za transport u prvom redu kontejnerskog tereta, kao i transporta i skladištenja energenata – prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, ali se ulaganjima u modernizaciju lučke infrastrukture i uslijed brzomijenjajućih okolnosti na tržištima sve više otvaraju vrata mogućnostima transporta novih vrsta tereta, poput vozila ili komponenti za vjetroelektrane te brojnih drugih. No to sa sobom nosi i potrebu za većom brzinom reakcije i prilagodbe trenutnim potrebama tržišta, uz zadržavanje tradicionalnih tereta, poput drva, rasutih tereta, teških tereta i slično, za što se pripremaju projekti novih obala i druge infrastrukture. Za rast prometa gotovo svih navedenih vrsta tereta ključan je ipak projekt izgradnje takozvane nizinske željezničke pruge koju bi, uz ostalo, pratila i izgradnja novog cestovno-željezničkog mosta do otoka Krka i velikog kontejnerskog terminala u Omišlju.

Uz velike infrastrukturne projekte poput Rijeka Gatewayja i nizinske pruge, značajnu ulogu imaju i ulaganja u županijske luke, lokalnu pomorsku infrastrukturu, ali i velike projekte poput novog mosta i terminala koji izravno utječu na kvalitetu života obalnih i otočnih zajednica te dugoročni razvoj Kvarnera. O svakodnevnim izazovima otočnih zajednica na Kvarneru i mogućnostima njihova razvoja govorit će u drugom panelu, pod nazivom »Otoci 365 – povezanost kao preduvjet života i razvoja«, Ivica Lukanović, primorsko-goranski župan, Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa, Nikola Grgurić, gradonačelnik Raba, Veljko Radić, ravnatelj Uprave za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski promet.

Upravo su otočne zajednice, zajedno s priobalnim, bile predmet dviju novih strategija Europske unije, usvojenih ove godine, a poboljšanje prometne i digitalne povezanosti, uz priuštivo stanovanje za mlade, dostupnije obrazovanje, bolju zdravstvenu i socijalnu skrb, dekarbonizaciju i suočavanje s klimatskim promjenama najvažnije su teme čijom problematikom se Strategija bavi i koja će otocima u hrvatskoj u novoj financijskoj omotnici, uz sredstva omogućena hrvatskim Zakonom o otocima, donijeti dodatnih 150 milijuna europskih sredstava za razvoj.

Prema milijun TEU-a

Između dvije panel rasprave, u razgovoru »jedan na jedan« gost konferencije je Peter Corfitsen, predsjednik uprave Rijeka Gateway kontejnerskog terminala, najvećeg pojedinačnog ulaganja u riječku luku. Terminal je već ove godine, prve u kojoj od početka godine operativno radi, promijenio sliku i brojke ukupnog kontejnerskog prometa u Rijeci koji je u prvih osam mjeseci ove godine po prvi put unutar jedne kalendarske godine prešao brojku od pola milijuna kontejnerskih jedinica (TEU), a do kraja godine bi trebao iznositi više od osamsto tisuća. U idućoj godini Rijeka Gateway očekuje promet između 600 tisuća i 650 tisuća kontejnerskih jedinica, dok će ukupni promet u riječkoj luci preći brojku od milijun TEU-a.