Mihovil i Patrik Polonijo pobijedili su i u sopju i u kantu / Foto A. MATIĆ
Događaj je ponovo okupio brojne izvođače, čuvare otočne tradicije, ali ponajviše mlade koji tek preuzimaju ono što su im ostavile prethodne generacije
povezane vijesti
BAJČIĆI Mihovil i Patrik Polonijo pobjednici su 38. Susreta sopaca i kantura otoka Krka, održanog u Društvenom domu u Bajčićima. Do dvostruke pobjede stigli su osvojivši prva mjesta i u sopju i u kantu. Događaj je ponovo okupio brojne izvođače, čuvare otočne tradicije, ali ponajviše mlade koji tek preuzimaju ono što su im ostavile prethodne generacije, te je i ove godine bio puno više od natjecanja. U Bajčićima se tijekom subote kantalo, soplo, družilo i prisjećalo vremena kad su sopela i kanat bili sastavni dio svakodnevnog života otoka. Natjecateljski dio bio je posvećen mladim sopcima i kanturima, a upravo se njihovom uključivanju posljednjih godina pridaje sve veća pozornost.
– Glavni i nama najvažniji dio susreta je natjecanje mladih sopaca i mladih kantura. Imamo prijavljeno 15 sopaca, koji su iskombinirani u deset parova, a imamo isto tako tri para mladih kantura koji zadovoljavaju starosne kriterije za natjecanje – rekao je Darko Dujmović, tajnik Udruge sopaca i kantura otoka Krka.

Jadranka Čubrić i Darko Dujmović / Foto R. PAŠKVAN
Tradicijska glazba
Mladi natjecatelji pred stručnim su žirijem izvodili kratke nastupe, u pravilu od dvije do tri minute. Svaki par imao je priliku pokazati koliko je svladao instrument i tradicijski način izvođenja, dok je žiri nakon svih nastupa odlučivao o najboljima. Dok se čekalo proglašenje, program je nastavljen revijalnim nastupima. U Bajčiće su stigli izvođači iz Istre, a uz njih su nastupili i domaći folklorni izvođači pa se događaj pretvorio u širi prikaz tradicijske glazbe i običaja.
– Ova je manifestacija za nas u profesionalnom pogonu Hrvatske glazbene unije i Hrvatskog društva skladatelja i HUZIP-a izuzetno važna jer je sastavni dio lijepe tradicijske priče. Tradicija i tradicijska glazba su naš temelj glazbenoj industriji. Ako mi ne pratimo, ne pomažemo i ne razvijamo tu priču, kako su nekada pjevali i svirali naši stari, glazba bi možda danas drugačije izgledala. Otok Krk ima vlastitu i prepoznatljivu glazbenu priču: to je otok glagoljice, ali je otok i sopela, kanta i tanca – rekla je Jadranka Čubrić, počasna predsjednica HGU-a Primorsko-goranske županije.
Upravo zbog toga, smatra, čuvanje tradicije nije samo pitanje kulture nego i način predstavljanja otoka. Sopela, kanat i tanac dio su identiteta koji posjetiteljima nude ono što ne mogu pronaći bilo gdje drugdje.
– Ovakve manifestacije su izuzetno bitne i za turističku promociju ovog otoka, to je i otok turizma. Kad stranac dođe i vidi ovako nešto, vidi autentičnu kulturu otoka. Došle su nove, mlade snage u udrugu i ajmo mi pozvati sve stare sopce. Najprije je bilo malo nepovjerenja, pa malo hoćemo-nećemo. Da bi danas imali seniore. I seniore i ove godine imamo u programu. Vratili smo tu priču, imamo nove, sad dolaze nonići, dolaze unuci – zaključila je Jadranka Čubrić.
Uz natjecanje i revijalni program, susret je imao i društvenu dimenziju. Nakon proglašenja pobjednicima su uručene nagrade, a druženje je nastavljeno uz hranu i razgovor.

Krčki tanac kao neizostavni dio folklora otoka / Foto A. MATIĆ
Najmlađi sudionici
A da priča o sopeli na Krku doista dobiva novi nastavak, najbolje se moglo vidjeti među najmlađim sudionicima susreta. Petar Ečimović zainteresirao se za sopelu nakon što je gledao druge kako sviraju, a u obitelji već ima vezu s tom tradicijom preko majke i ujaka. U Bajčićima je nastupio u paru s Mirijam Možnik, djevojkom iz Omišlja koja je sost počela prije svega nekoliko mjeseci.
– Već sam godinu dana to htjela naučiti, bilo mi je fora i htjela sam probati, da održim tradiciju – rekla je Mirijam.
Za razliku od Petra, u njezinoj se obitelji nitko ranije nije bavio sopanjem. Sama je poželjela naučiti, a sada je već nastupila pred publikom i stručnim žirijem. Petar pak kaže da ga je sopela privukla nakon što je vidio druge kako je izvode.
– Puno prije sam to vidio kod drugih, kako izvode, pa mi se dopalo, bilo mi je zanimljivo i već tri godina sopam – rekao je Petar.
Njih dvoje nemaju desetljeća iskustva i tek uče ono što su prije njih učili njihovi roditelji, nonići i drugi otočani. Ali upravo zato njihov nastup možda govori više od svih riječi o budućnosti sopela i kanta na Krku. Jer dok god u Bajčićima djeca uzimaju sopelu u ruke zato što im je zanimljiva, vježbaju zajedno i izlaze pred publiku, tradicija ne ostaje samo zapisana – ona se i dalje živi.

Petar Ečimović i Mirijam Možnik / Foto R. PAŠKVAN