FOTO: iStock
Uz nekoliko jednostavnih koraka omiljeno začinsko bilje može uspješno dočekati proljeće
povezane vijesti
Svježi bosiljak, ružmarin, peršin, vlasac ili majčina dušica nadohvat ruke pravi su mali luksuz tijekom toplijih mjeseci. No s dolaskom hladnijih dana postavlja se pitanje što napraviti sa začinskim biljem koje raste u teglicama na balkonu, terasi ili prozorskoj dasci.
Neke vrste prilično dobro podnose niske temperature, dok će druge stradati već nakon prvih hladnih noći. Uz to, biljke koje rastu u posudama osjetljivije su na hladnoću od onih posađenih u vrtu jer je njihov korijen manje zaštićen.
Zato je početak jeseni idealno vrijeme za malu reorganizaciju vašeg začinskog vrta.

FOTO: iStock
Prvo provjerite koje biljke imate
Ne treba sve začinsko bilje tretirati jednako. Višegodišnje mediteranske vrste poput ružmarina, kadulje i majčine dušice mogu podnijeti hladnije vrijeme, ali u teglicama im tijekom zime treba pružiti dodatnu zaštitu.
Vlasac i metvica također su prilično otporni. Njihov nadzemni dio tijekom zime može odumrijeti, no biljke se u proljeće ponovno bude.
S druge strane, bosiljak je izrazito osjetljiv na hladnoću i neće preživjeti mraz. Ako ga želite još neko vrijeme koristiti, prije većeg pada temperatura unesite ga u zatvoren prostor.
Prije unošenja pregledajte biljke
Biljke s balkona ili terase nemojte samo preseliti na kuhinjski prozor. Prvo dobro pregledajte listove, stabljike i površinu zemlje.
Potražite lisne uši, grinje i druge neželjene stanovnike koje biste zajedno s teglicom mogli unijeti u dom. Uklonite suhe i oštećene dijelove biljke, a po potrebi očistite i samu posudu.
Ako je biljka tijekom ljeta znatno narasla, možete je lagano podrezati, ali izbjegavajte drastičnu rezidbu neposredno prije zime.
Pronađite im dovoljno svjetla
Jedan od najvećih problema sa začinskim biljem tijekom jeseni i zime nije samo temperatura nego nedostatak svjetla.
Biljke koje unosite u kuću smjestite uz najsvjetliji prozor koji imate. Nemojte ih postavljati neposredno uz radijatore ili druge izvore topline jer topao i suh zrak može dodatno isušiti biljku.
Ako primijetite da se stabljike izdužuju, a novi listovi postaju sitniji i blijedi, biljci vjerojatno nedostaje svjetla.
Smanjite zalijevanje
S kraćim danima i nižim temperaturama usporava se i rast biljaka, što znači da im treba manje vode nego tijekom ljeta.
Prije zalijevanja provjerite zemlju prstom. Ako je još vlažna, pričekajte. Stalno mokar supstrat tijekom hladnijih mjeseci može dovesti do truljenja korijena.
Posebno budite oprezni s mediteranskim začinskim biljem poput ružmarina, kadulje i majčine dušice, koje ne voli dugo stajati u mokroj zemlji.
Zaštitite teglice koje ostaju vani
Ako otporno začinsko bilje ostavljate na balkonu ili terasi, najveću pažnju posvetite korijenu. Zemlja u teglicama hladi se i smrzava brže nego tlo u vrtu.
Teglice možete omotati jutom, zaštitnim vrtnim materijalom ili drugim izolacijskim slojem. Dobro ih je i odmaknuti od hladnog poda te smjestiti uz zid kuće, na mjesto zaštićeno od jakog vjetra i obilnih oborina.
Više manjih teglica možete grupirati zajedno jer će tako biti nešto zaštićenije od hladnoće.

FOTO: iStock
Nemojte pretjerivati s prihranom
Jesen nije vrijeme za poticanje snažnog novog rasta. Kako se vegetacija usporava, smanjuje se i potreba biljaka za hranjivim tvarima.
Zato prihranu tijekom hladnijeg dijela godine smanjite ili potpuno obustavite, ovisno o biljci i uvjetima u kojima je držite. S redovitijom prihranom možete ponovno krenuti kada u proljeće započne aktivniji rast.
Iskoristite višak prije zime
Ako imate puno začinskog bilja koje neće dobro podnijeti zimu, sada je pravi trenutak za berbu.
Začinsko bilje možete osušiti, zamrznuti ili nasjeckati i spremiti u kalupe za led s malo vode ili maslinova ulja. Tako ćete sačuvati barem dio ljetnih aroma i koristiti ih tijekom zime.
Nije svaku biljku moguće sačuvati do proljeća, posebno jednogodišnje i vrste osjetljive na hladnoću. No uz pravilno zalijevanje, dovoljno svjetla i zaštitu korijena, mnoge teglice sa začinskim biljem mogu bez problema preživjeti hladniji dio godine i ponovno krenuti s rastom kada stignu topliji dani.