Hrvatska je u utorak na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu, naglasila potrebu za provedivim pravilima, većom fleksibilnošću i sigurnijim uvjetima za ribare, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Drugog dana sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu ministri su raspravljali o budućem financiranju Zajedničke ribarstvene politike, izmjenama Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), modernizaciji ribarske flote te pripremama za godišnja savjetovanja o ribolovnim mogućnostima za 2027. godinu.

Hrvatska je u svim raspravama naglasila potrebu za provedivim pravilima, većom fleksibilnošću i sigurnijim uvjetima za ribare.

Kod Uredbe o potpori Zajedničkoj ribarstvenoj politici za razdoblje 2028. – 2034. Vijeće je prihvatilo kompromisni prijedlog i djelomični opći pristup. Hrvatska je pozdravila novi kompromisni tekst, koji je znatno poboljšan i u značajnoj mjeri odražava hrvatska stajališta.

Posebno su važne fleksibilnije odredbe za ulaganja u postojeća ribarska plovila, smanjenje administrativnog opterećenja te jasnija pravila koja smanjuju rizik pravne nesigurnosti za korisnike i države članice.

Hrvatska je podržala djelomični opći pristup, uz nastavak rada na preostalim pitanjima kako bi nova pravila bila učinkovita i primjenjiva u praksi, kaže se u priopćenju.

Modernizacija ribarske flote

Države članice većinom su pozdravile predloženi smjer modernizacije ribarskih flota te istaknule potrebu za pojednostavnjenjem i većom fleksibilnošću, poticanjem energetske tranzicije i generacijske obnove, jačanjem sigurnosti na moru i učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava.

Hrvatska pozdravlja ciljane izmjene koje mogu ubrzati energetsku tranziciju i učinkovitije korištenje sredstava, kao i potporu mladim ribarima i privremenoj obustavi ribolova kad smanjene ribolovne mogućnosti imaju ozbiljne socioekonomske posljedice.

Istodobno, Hrvatska smatra da treba dodatno povećati intenzitet potpore za zamjenu motora i ukloniti prepreke ulaganjima u flotu.

“Naši ribari plove na brodovima prosječno starima preko 40 godina. Trebaju im sigurniji brodovi koji troše manje goriva i na kojima je lakše raditi. Ako želimo mlade u ribarstvu, moramo misliti i na brodove na koje ih šaljemo”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Dodao je da europska pravila trebaju olakšati ulaganja, uključujući kupnju novih brodova.

S povjerenikom za ribarstvo i oceane Costasom Kadisom ministar Vlajčić razgovarao je i o uvjetima pod kojima će hrvatski ribari loviti iduće godine, posebno o stanju stokova srdele i inćuna.

“Srdele je sve manje i moramo omogućiti da se oporavi. Ali, dok se riba oporavlja, ribar mora imati od čega živjeti. Zato tražimo da se pri određivanju dopuštenog ulova srdele i inćuna vodi računa i o opstanku naših ribara i prerade”, rekao je Vlajčić.

Dodao je kako je uz količinu ulova, važno voditi računa i o tome gdje i kad se uvode ograničenja.

Bolesti ovaca i koza

Na sastanku Vijeća Hrvatska je sudjelovala u zajedničkoj inicijativi s Rumunjskom, Bugarskom, Ciprom i Grčkom zbog pojave bolesti ovaca i koza. Riječ je o kugi malih preživača, boginjama ovaca i koza te slinavki i šapu.

Europska komisija pokazala je otvorenost za sagledavanje dodatnih alata za sprečavanje daljnjih rizika od širenja bolesti te naglasila da je potpora Europske unije i dalje na raspolaganju državama članicama.

Ministar Vlajčić istaknuo je da je pritom važno pronaći ravnotežu između zaštite od širenja bolesti i mogućnosti da pogođeni stočari nastave živjeti i raditi.

“Bolesti treba zaustaviti, a ograničenja moraju odgovarati stvarnoj opasnosti od širenja zaraze. Tražimo europsku financijsku pomoć pogođenim stočarima i prilagodbu pravila ondje gdje znanost i iskustvo s terena pokazuju da je potrebna.

Čovjeku koji ostane bez stada treba pomoći da ponovno počne raditi”, poručio je ministar Vlajčić.