Hrvatski učenici u posljednjem PISA istraživanju ostvarili su slabije rezultate iz matematike i čitanja nego u prethodnom ciklusu, no istodobno su u nekim vještinama važnima za planiranje i postavljanje ciljeva iznad prosjeka zemalja OECD-a. Primjerice, 44 posto hrvatskih učenika navodi da unaprijed planira svoj pristup učenju, u odnosu na 37 posto učenika u prosjeku OECD-a.

Hrvatska je u većini ispitivanih područja nešto ispod prosjeka OECD-a, pokazali su rezultati PISA testiranja provedenog 2025. godine. U istraživanju je sudjelovalo 6.424 hrvatskih učenika iz 274 škole, što obuhvaća oko 93 posto populacije petnaestogodišnjaka.

U matematici je osnovnu razinu znanja i vještina, odnosno najmanje razinu 2, ostvarilo 64 posto hrvatskih učenika, dok je prosjek OECD-a 65 posto. U čitanju je tu razinu dosegnulo 68 posto učenika, prema 69 posto u OECD-u.

Nešto bolji rezultat Hrvatska bilježi u prirodoslovlju. Najmanje razinu 2 ostvarilo je 75 posto učenika, u usporedbi sa 74 posto na razini OECD-a.

Istodobno, udio hrvatskih učenika koji postižu najviše razine znanja, odnosno razinu 5 ili višu, manji je od OECD-ova prosjeka u sva tri područja.

Rezultati PISA-e pokazuju, međutim, da hrvatski učenici u pojedinim vještinama vezanima uz samostalno upravljanje učenjem ostvaruju bolje rezultate od svojih vršnjaka u OECD-u.

Čak 57 posto učenika navodi da postavlja pitanja kako bi provjerilo razumije li gradivo, dok je prosjek OECD-a 49 posto. Kada je riječ o planiranju vlastitog učenja, hrvatski učenici također su iznad prosjeka – 44 posto ih navodi da unaprijed planira svoj pristup učenju, prema 37 posto na razini OECD-a.

U Hrvatskoj je pritom povezanost između postavljanja ciljeva i rezultata na testovima izraženija nego u prosjeku OECD-a. Jedna jedinica indeksa postavljanja ciljeva povezana je u Hrvatskoj s razlikom od sedam bodova u rezultatu, dok je prosjek OECD-a tri boda.

Relativno visoka je i zastupljenost tzv. mentaliteta rasta. Oko 72 posto hrvatskih učenika vjeruje da se sposobnosti mogu razvijati trudom, nešto više od OECD-ova prosjeka od 69 posto.

Ti se podaci mogu povezati i s razvojem financijskih navika djece, smatra Emilio Gučec, country manager investicijske platforme Finax u Hrvatskoj.

– Sposobnost planiranja i mentalitet rasta odličan su temelj za odgovorno upravljanje novcem, osobito ako ih roditelji prepoznaju i počnu razvijati na vrijeme, rekao je Gučec.

Početak školske godine, dodaje, može biti prilika da djeca počnu razvijati navike vezane uz upravljanje vlastitim novcem. Kao jedan od jednostavnijih načina navodi redovit džeparac.

– Džeparac je za dijete prvi mali osobni proračun. Pritom nije presudno dobiva li velik iznos, nego dobiva li ga redovito i zna li kada može očekivati sljedeću uplatu, rekao je Gučec.

Prema njegovom savjetu, mlađa djeca mogu dobivati nekoliko eura tjedno u gotovini, dok se za stariju djecu može prijeći na mjesečni iznos i korištenje bankovnog računa.

Cilj je, navodi, da djeca kroz vlastito iskustvo nauče raspoređivati novac, odvajati dio za štednju i planirati potrošnju.

Financijsko obrazovanje, međutim, ne mora se zaustaviti na štednji. Sa starijom djecom može se razgovarati i o osnovama ulaganja, riziku i dugoročnom upravljanju novcem.

PISA istraživanje pritom ne mjeri izravno financijsku pismenost u ovom dijelu, pa povezanost između sposobnosti planiranja učenja i budućeg upravljanja novcem ostaje interpretacija, a ne izravan rezultat samog testiranja.

Rezultati PISA-e iz 2025. godine tako pokazuju dvostruku sliku: hrvatski učenici zaostaju za OECD prosjekom u dijelu temeljnih znanja, ali istodobno iskazuju neke navike vezane uz planiranje i postavljanje ciljeva koje su razvijenije nego u prosjeku OECD-a.