OMIŠALJ – “A što ako? – pitanje je kojim počinje sve; koje dovodi do ideja, a ideje do projekata”, rekle su danas u pozdravnom govoru učenice Osnovne škole Omišalj, otvarajući manifestaciju Otočni šušur.

A ideja koja je iz tog pitanja proizašla u omišaljskoj će školi tijekom tri dana dobiti sasvim konkretan oblik: kroz robote, dronove, rakete, modele aviona i brodova, kreativne radionice i niz drugih aktivnosti kojima će tehnička kultura učenicima biti približena na neposredan i praktičan način.

Bit će “šušurno”

Manifestacija Otočni šušur, koju Zajednica tehničke kulture Primorsko-goranske županije organizira u sklopu projekta Mobilna škola tehničkih aktivnosti, počela je svečanim otvorenjem u OŠ Omišalj, uz prigodni program koji su pripremili učenici.

Tijekom tri dana, od jučer do 16. rujna, škola će tako postati svojevrsni centar tehničkih aktivnosti, a ono što ovaj događaj čini posebno zanimljivim jest činjenica da u radionicama sudjeluju svi učenici škole, od prvog do osmog razreda.

– Ovo je treća godina za redom da ugošćujemo Otočni šušur i očekujemo da uistinu bude šušurno.

Želimo da se kroz ove tehničke radionice učenicima približi STEM područje koje je u 21. stoljeću izuzetno važno i gdje kroz standardni obrazovni kurikulum imamo i premalo toga, s obzirom na tehnološko vrijeme u kojem živimo i u kojem su djeca ne rijetko već i učenija u nekim stvarima od nas odraslih.

Očekuju nas odlične radionice, naglasila je ravnateljica OŠ Omišalj Ivana Žuvić.

Upravo je uključivanje cijele škole jedna od posebnosti projekta koji se, prema riječima organizatora, u ovakvom obliku ne održava nigdje drugdje u Hrvatskoj.

Cilj je tehničku kulturu učiniti dostupnijom učenicima, osobito u sredinama u kojima je ona manje zastupljena, te im omogućiti da znanja ne usvajaju samo kroz teoriju, već i kroz vlastiti rad, pokušaje i pogreške.

– Veliko hvala PGŽ-u i Općini Omišalj što podržavaju ovaj projekt. Ove radionice omogućuju mladim ljudima, koji su naša budućnost, da stvaraju svoje nove vještine, grade svoje znanje te možda i dolaze do ideja čime bi se željeli baviti u životu, rekla je Ružica Kamenjašević, predsjednica Zajednice tehničke kulture PGŽ-a.

Nestašluk se isplati

Tijekom Otočnog šušura učenici će se susresti s različitim područjima tehničke kulture. Na programu su radionice aviomodelarstva i raketnog modelarstva, roboti Pčelice i Ozoboti, Qiling, FPV dronovi, brodomaketarstvo, kreativne radionice te radionica “Vakula je reko”.

Svaka od njih učenicima otvara drukčiji način upoznavanja s tehnikom; od programiranja i robotike, preko modelarstva i upravljanja dronovima, do meteorologije i kreativnog rada.

– Sve moramo propitkivati; zašto nešto i kako radi. Stoga budite malo nestašni, jer nestašluk vas nerijetko tjera da razmišljate malo drugačije što je za inovativnost jako bitno, savjetovao je u svom govoru učenicima Toni Štimac, zamjenik župana PGŽ-a.

Za učenike će posebno atraktivan biti završetak radionice raketnog modelarstva. Rakete koje budu sami izradili neće ostati samo modeli na školskim klupama, već će, ako vremenski uvjeti dopuste, biti i lansirane.

Manifestacija je dio sustavnog djelovanja Zajednice tehničke kulture Primorsko-goranske županije na popularizaciji tehničke kulture među djecom i mladima.

Projekt Otočni šušur sufinanciraju Primorsko-goranska županija i Općina Omišalj, a kroz višednevni program učenicima se nastoji pokazati da iza svakog tehničkog rješenja, modela ili robota najprije stoji pitanje – ”A što ako?”’

AI dron oduševio školarce

Novi list je posjetio radionicu AI i FPV dronova koji vodi Filip Glogoški iz Zajednice tehničke kulture Grada Osijeka.

– Djeci ćemo predstaviti dronove u koje je integrirana umjetna inteligencija, koja je već u “svemu živom” pa tako i u dronovima.

Nekad ste dronom morali upravljati nekim daljinskim upravljačem, odnosno joystickom. Danas njime upravlja umjetna inteligencija kojoj vi dajete naredbe pokretom svojih ruku, ona ih analizira i tumači, a dron vas u zraku prati kako se vi mičete tijelom i licem, što je puno lakše i jednostavnije.

Nekada ste djecu trebali pet dana obučavati za upravljati dronom, a danas sve pohvataju u svega nekoliko minuta, objasnio je Glogoški.

Lea Matić u igri s dronom / Foto Relja Paškvan

Za djecu je ovo bio prvi susret s ovakvom tehnologijom.

– Tata doma ima dron pa već imam iskustva s njima, ali s njim se mora upravljati daljinskim upravljačem, a ovo je puno jednostavnije jer on sam prati moje pokrete.

Dron koristim najviše za poglede iz zraka na more, pored kojeg živim. Svakako bi bilo korisno imati ovakav dron, ali vidjeti ćemo što tata kaže, rekla je Lea Matić iz 7. b razreda.

Instruktor Filip Glogoški objašnjava Williamu Potočniku kako upravljati AI dronom / Foto Relja Paškvan

Njenom kolegi iz razreda Williamu Potočniku bilo je vrlo zabavno trčati po školskoj sportskoj dvorani dok ga dron bez ikakvih problema prati.

– Bio sam i lani na ovoj radionici, ali bilo je puno teže i ne baš uspješno s moje strane. Upravljali smo tada preko nekog tableta i nisam se baš snašao. A ovaj je kao neki kućni ljubimac, ja trčim, a on me prati kamo god idem, rekao je William.