Približavamo se jubilarnom dvadesetom Vrisku i sad, nakon svih transformacija, traženja najbolje lokacije, najbolje programske strukture, stalnog obogaćivanja i proširivanja programa, pa i raznih padova ili nesnalaženja, kojih je bilo, ali smo ih, mislim, uspješno prebrodili, možemo reći da se Vrisak etablirao kao jedan od najvažnijih naših književnih festivala.

Čini mi se da smo pronašli i programsku strukturu koja najbolje odgovara kompleksnom mehanizmu jednog književnog festivala, a izgleda, napokon, i trajni, središnji prostor u kojem će se odvijati najveći dio programa.

Iza nas je, dakle, jedno dugo putovanje s puno promjena i traženja, dinamičan proces koji je bio pun izazova, ali i zadovoljstva.

Bilo je tako vrijeme kad smo htjeli da se Vrisak događa po cijelom gradu, pa se odvijao istovremeno na sedam, osam lokacija, pa vrijeme kad smo ga održavali u reprezentativnom prostoru Guvernerove palače, zatim smo uživali u industrijskom štihu hale Exportdrva, da bi se u zadnjem razdoblju uključili u proces umjetničkog oživljavanja Art-kvarta, gdje smo Vrisak radili uz veliku pomoć Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Gradske knjižnice.

Svaka od tih lokacija je na svoj način bila zanimljiva i svaka nam je nešto dala i kroz sve te mijene Vrisak se profilirao u jedan moderan, polifon, dinamičan festival kakav je danas.

Program otvorenja

Lani smo središnju pozornicu iz Art-kvarta prebacili u novu VBZ-ovu knjižaru na Korzu, i ona će i ove godine, a vjerujemo i sljedećih godina biti srce našeg festivala.

U knjižari postoji velika i mala scena, a čini nam se da je upravo knjižara prirodno mjesto za održavanje jednog književnog festivala.

Sviđa nam se da smo cijelo vrijeme među knjigama, a važno je i da posjetitelji festivala pri ruci imaju najširi mogući izbor izdanja s velikim popustima koja mogu kupiti.

Pritom, naravno, nastavljamo suradnju s našim partnerima – Gradska knjižnica Rijeka i ove godine uvelike sudjeluje u osmišljavanju i održavanju programa.

U Dječjoj kući održavat će se program Vrisak junior, a neka od događanja iz programske linije Usta na usta odvijat će se u Gradskoj knjižnici. Jako nam je važna i suradnja s riječkim gimnazijama u programu Brusilica za srednjoškolce koji osmišljava i koordinira Helena de Karina.

I, naravno, tu je Book cafe Dnevni boravak, u kojemu će svake večeri završavati naš program, s događanjem pod nazivom Književni mostovi, u opuštenijoj atmosferi i s puno druženja i razgovora. Dnevni boravak je naš najdugovječniji partner, a njegova postava i ljudi koji ga vode u velikoj su mjeri zaslužni za dobru atmosferu po kojoj je Vrisak poznat i zbog koje nam se mnogi pisci rado vraćaju.

Ove će godine i program otvorenja izgledati ponešto drukčije nego dosad. S obzirom na to da su glavne pozornice na Korzu, i otvorenje smo premjestili u sam centar grada, u otvoren, ali intiman prostor Trga Matije Vlačića Flaciusa.

S obzirom na to da više nema književne nagrade koja je godinama bila središnji dio programa otvorenja, zamislili smo drukčiji koncept u čijem je središtu razgovor s uglednim inozemnim piscima, ne samo o njihovoj književnosti, nego i o aktualnim svjetskim društvenim, kulturnim, pa i političkim problemima.

Tako nam je lani na otvorenju gostovala palestinska autorica Etaf Rum, a ove godine će Marko Pogačar voditi razgovor s ukrajinskom spisateljicom Oksanom Zabužko i srpskim piscem Vladimirom Arsenijevićem, koji je poznat i po svom aktivističkom angažmanu, pa i redovitom prikupljanju pomoći za Ukrajinu, a nedavno je bio u središtu javne pozornosti u regiji jer ga je pri pokušaju da organizira komemoraciju za žrtve Srebrenice u Beogradu pretukla velika grupa organiziranih nacionalističkih huligana.

Nakon tog razgovora, u sklopu otvorenja, uslijedit će i uvijek jako posjećen Pričigin na kojem će naši poznati pisci pričati, a ne čitati, svoje priče.

Domaća reprezentacija

Netko bi rekao da je nakon toliko godina iskustva lako složiti program, ali nije, uvijek je izazovno iz tog mnoštva što se objavljuje odabrati ono što nam se čini najreprezentativnije, najaktualnije, što govori o trendovima koji su trenutno na sceni, i pritom paziti da taj program bude raznolik, biti svjestan da ga radimo za sve slojeve publike, za najmlađe, za učenike, za odrasle, da trebamo imati i vrhunsku publicistiku i vrhunsku književnost i kvalitetan dječji program. Sve su to dijelovi kompleksnog mehanizma koji moraju skladno funkcionirati.

Napeto je bilo i ove godine, praktično do jučer, pa čak i nakon presice na kojoj smo najavili program, stizali su pozivi brojnih izdavača i autora koji su se raspitivali ima li još koje slobodno mjesto u programu. Ali program je dovršen još u lipnju, i doista mnogima koji su zaslužili predstavljanje na ovakvom festivalu nismo mogli izaći u susret. No siguran sam da smo uspjeli složiti bogat i raznovrstan program te da će Riječani i svi gosti festivala biti zadovoljni ovogodišnjim izdanjem.

Tako nam iz inozemstva ove godine dolazi devet pisaca: Oksana Zabužko iz Ukrajine, Trude Teige iz Norveške, Aleksandra Wojtaszek iz Poljske, Tadej Golob iz Slovenije, Vladimir Arsenijević iz Srbije, Semezdin Mehemedinović, Selvedin Avdić i Gaj Trifković iz Bosne i Hercegovine, dok nam iz Njemačke dolazi bosanskohercegovački pisac Srđan Gavrilović. Uz njih, nastupit će i povelika, ali reprezentativna ekipa hrvatskih pisaca. Među njima je ove godine čak jedanaest riječkih pisaca, a meni je posebno drago što su gotovo svi oni odabrali upravo Vrisak da prvi put predstave svoje nove knjige. Čini mi se da je ta sprega između riječkih pisaca i Festivala Vrisak nešto što se gradilo dugo godina. Iako je u početku bilo nekog opreznog podozrenja prema nama, mislim da smo se s godinama uzajamno prepoznali – riječki pisci su jako važni za naš festival, a drago mi je i da je njima važan Vrisak.

U toj domaćoj reprezentaciji ove godine na Vrisku nastupaju Damir Karakaš, Đurđica Čilić, Monika Herceg, Zoran Ferić, Dorta Jagić, Enver Krivac, Dunja Matić, Marinko Koščec, Damir Šodan, Bruno Šimleša, Marko Tomaš, Ena Katarina Haler, Vladimir Simcich Vava, Željka Horvat Čeč, Mirela Priselac Remi, Nenad Stipanić, Frida Šarar, Marko Pogačar, Davor Mandić, Denis Špičić, Eliša Papić, Andrija Škare, Morea Banićević, Barbara Bojčić, Katarina Bošnjak, Karla Kostadinovski, Zoran Krušvar te Ivan Jozić. Uz te književne programe svakako treba istaknuti i program Usta na usta kojim Vrisak otvara svoja vrata prema drugim umjetnostima – likovnosti, glazbi i filmu te nadrasta običan književni festival.

Istaknuo bih na kraju – premda je on možda najvažniji i trebalo ga je navesti na početku jer nam odgaja čitalačku publiku bez koje ovakvi festivali nemaju smisla – program Vrisak Junior u sklopu kojega ove godine nastupaju Vibor Juhas, Ante Pavlović, Marijana Križanović, Nena Pavelić i Ines Marciuš Kruljac.

Dakle, čeka nas puno razgovora o književnosti, suvremenim trendovima i problemima, ali i izložbe, prezentacije stripova, glazba, druženja, a mi se nadamo da će riječka publika i ove godine prepoznati u našem programu puno toga što će je zaintrigirati i privući.