Sezona polako ide svom kraju, a to je znak da je vrijeme za rebalans proračuna. Nakon ljeta Ministarstvo financija ima jasniju sliku što i kako mora ili ne mora rezati.

Među resorima je napeto jer ekonomija usporava, a nitko ne želi biti gubitnik. BDP je usporio, ali ostaje iznad 2 posto, a usporila je i inflacija, ali nakratko.

Cilj ministra financija Tomislava Ćorića je proračunski deficit zadržati ispod 3 posto BDP-a, kako bi se izbjegla procedura prekomjernog manjka.

Na rashodnoj strani rastu troškovi obrane, inkluzivni dodatak već je probio gabarite, dok se plaće u javnom sektoru drže na stečenim pravima.

Inflacijski porez

Svjestan valjda da javni sektor teško više može biti pokretač rasta, jer usporavaju javna ulaganja i potrošnja pokretana rastom plaća, Ćorić se u zadnje vrijeme obraća privatnom sektoru, s porukom da treba povećati produktivnost.

Kaže da je većina proračuna zadana, a bez rasta produktivnosti bit će sve manje šanse to uopće održati, a da se nekome drugome nešto ne uzme.

Saša Drezgić, dekan riječkog Ekonomskog fakulteta, kaže da većih problema za proračun za ovu godinu ne bi trebalo biti. Veli da Vlada još uvijek ima »lufta«, a ključno je, kaže, održati razinu deficita na planiranih tri posto, i to ne samo iz ekonomskih razloga.

– Imamo tri osnovna osigurača za proračun: rast BDP-a, koji je još uvijek solidan, inflaciju, koja proračun puni kontinuirano preko »inflacijskog poreza« – gdje zapravo više cijene odgovaraju fiskusu, te još uvijek EU-fondove.

Turistička sezona mogla bi također biti uspješnija no se očekivalo. Bez obzira dakle na rast dijela rashoda, prije svega obrane i socijale, deficit će se svakako nastojati održati unutar tri posto, čak ne toliko zbog pravila Europske komisije, koliko je sada i u političkom smislu Vladi i premijeru Plenkoviću bitno da se pošalje poruka da se proračun drži pod kontrolom.

Ova situacija s otpadom je naime rezultat smanjenog administrativnog kapaciteta u institucijama. Puno je ljudi zaposleno, ali za rješavanje kompleksnih problema potreban je očito veći kapacitet na ključnim mjestima.

Zato pada povjerenje u institucije. Proračun je temeljni dokument koji će, kao i njegov rebalans, potvrditi da Vlada drži konce u rukama. Zato tu vjerojatno neće biti vrludanja, misli Drezgić. Bit će možda i nekih »gubitnika«, no ništa kritično.

– Nema šanse da dođe do dodatnog rasta plaća u javnom sektoru. Ako to naprave – onda nema ni šanse da deficit ostane na tri posto. Što se tiče osobnog odbitka, moguće je da poraste, ali to ne bi utjecalo na deficit, već na prihode »lokalaca«, kaže Drezgić.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, kaže da Hrvatska ima najpovoljnije kamate za poduzeća i stanovništvo u odnosu na većinu članica europodručja, i to će ostaje tako dok god održavamo fiskalnu disciplinu.

Cijena zaduživanja

– A da bi se ona održala, potrebno je prije svega obuzdati rast plaća u javnom sektoru, prema preporukama OECD-a i drugih.

I to kako bi se otvorio prostor za povećana ulaganja u obrambeni sektor, inovacije, dijelove zdravstvenog sektora te lakše suočilo s trajnim povećanjem kamatnih stopa.

U javnom sektoru je masa plaća u tri godine rasla 51,4 posto zbog neselektivnih povišica, ali i rasta zaposlenih nasuprot padu broja zaposlenih u industriji, primjerice.

Javni sektor broji gotovo pola milijuna zaposlenih i mjereno udjelom u ukupnom broju zaposlenih, Hrvatska značajno iskače u odnosu na prosjek EU-a. Na masu plaća u javnom sektoru izdvajamo 13,5 milijardi eura (13,5 posto BDP-a), i više je nego udvostručena u odnosu na 2019.

Tu je sada ključ fiskalne discipline. S obzirom na to da je dominantan tročetvrtinski doprinos javnog sektora ekonomskom rastu od 2023. do 2025. iza nas, pozdravljamo to da prioritet u javnoj raspravi postaju teme poput produktivnosti, koju je moguće značajno podići jedino ulaganjima iz privatnog sektora, zaključuje Stojić.

Kako koristiti europski novac

– Novca iz EU-fondova neće nestati, no svaki novi ciklus ovog tipa financiranja sve više odlazi u software, naročito inovacije, a sve manje u hardware, primjerice građevinske projekte niže dodane vrijednosti, tumači Stojić.

HUP zato predlaže najmanje trećinu kohezijskih sredstava kroz otvorene pozive za poduzetnike, snažnije uključivanje hrvatskih tvrtki u centralizirane EU fondove, jednostavniju administraciju, bržu evaluaciju, mjerljive pokazatelje i planove poziva dvije godine unaprijed, kaže Hrvoje Stojić.