Umjetna inteligencija mogla bi u budućnosti pronaći lijek za rak koji ljudi tijekom svog života ne bi mogli pronaći sami, smatra Rene Haas, izvršni direktor britanske kompanije Arm Holdings, jednog od najvećih svjetskih dizajnera računalnih čipova.

Haas tvrdi da je danas gotovo nemoguće dovoljno precizno modelirati složene procese poput načina na koji određeni DNA marker reagira na rak. No uvjeren je da će sve naprednija računala i modeli umjetne inteligencije s vremenom uspjeti riješiti i taj problem.

“AI će pronaći lijek za rak koji danas ni vi ni ja, niti drugi ljudi, ne bismo mogli pronaći tijekom svog života. Vjerujem da će u našem životnom vijeku AI pomoći u liječenju raka”, rekao je Haas u intervjuu za BBC.

“Danas je to previše složen problem”

Haas je objasnio da je modeliranje stanice, čovjeka ili utjecaja raka na određeni genetski marker iznimno složen zadatak – čak i za današnja računala koja pokreću sustave umjetne inteligencije.

“Modelirati stanicu, modelirati čovjeka, modelirati kako rak utječe na DNA marker – to je danas previše složen problem, ne samo za ljude, nego i za računala koja pokreću AI”, rekao je.

No, prema njegovu mišljenju, situacija će se promijeniti kako se budu razvijali računalni sustavi i kako budu dobivali pristup sve većim količinama podataka.

“Kako budemo unosili sve više modela u ta računala, a računala postajala sve sofisticiranija za njihovo pokretanje, ona će riješiti taj problem”, smatra Haas.

Njegovu procjenu podržava i Chris Bakal iz londonskog Instituta za istraživanje raka te izvršni direktor tvrtke Sentinal4D. No on smatra da se pitanje razvoja umjetne inteligencije u medicini više ne svodi na to trebamo li je koristiti, već na to koje ćemo joj podatke dati.

U laboratorijima poput njegova AI se, primjerice, trenira na podacima dobivenima iz uzoraka pacijenata.

“To nije sadržaj prikupljen s interneta. Za to nije potreban golemi podatkovni centar. Budućnost medicinske umjetne inteligencije neće pripasti onome tko izgradi najveće računalo, već onome tko ima prava mjerenja”, rekao je Bakal.

Takav pristup mogao bi, prema njegovim riječima, skratiti godine potrebne za razvoj novih terapija.

„Tu AI donosi stvarnu korist pacijentima“, zaključio je.

Humanoidni roboti mogli bi postati svakodnevica

Haas je u opsežnom razgovoru govorio i o budućnosti robotike.

Smatra da bi u idućih pet godina moglo doći do širenja humanoidnih robota, dok bi unutar deset godina roboti opremljeni umjetnom inteligencijom mogli imati vrlo široku primjenu. Koristili bi se u proizvodnji, čišćenju, sigurnosti, građevinarstvu, ali i pri različitim vrstama popravaka.

Za razliku od klasičnih robota koji obavljaju jednu unaprijed programiranu zadaću, AI roboti mogu vidjeti okolinu, učiti iz iskustva i prilagođavati se novim zadacima.

Haas je to ilustrirao primjerom iz uslužnog sektora.

Robot koji je programiran da namjesti krevet mogao bi naučiti i kako složiti ručnike, očistiti kante za smeće ili obaviti neki drugi zadatak koji mu čovjek zada.

Nestašica čipova koči razvoj AI-ja

Haas smatra da se ubrzani razvoj umjetne inteligencije trenutačno suočava s vrlo konkretnim problemom – nedostatkom čipova potrebnih za izgradnju novih podatkovnih centara.

Armova energetski učinkovita tehnologija već se koristi u približno polovici AI podatkovnih centara u svijetu, tvrdi Haas.

Kompanija se posljednjih mjeseci dodatno proširila i na proizvodnju vlastitih čipova. Meta, kompanija koja je vlasnik Facebooka, zatražila je od Arma razvoj čipa Arm AGI, a Haas tvrdi da je potražnja „izvan svih očekivanja“.

Od njegova predstavljanja u ožujku, prema njegovim riječima, vrijednost potražnje premašila je dvije milijarde dolara.

No upravo nedostatak različitih vrsta čipova mogao bi usporiti daljnju izgradnju AI infrastrukture.

“Apsolutno se nalazimo u okruženju u kojem je ponuda ograničena. Možemo li nabaviti dovoljno čipova? Trebamo više tvornica čipova prije nego što uopće možemo postaviti podatkovni centar u svemir”, rekao je Haas.

Veliki podatkovni centri grade se i u svemiru?

Haas je pritom ukazao na planove za izgradnju golemih podatkovnih centara kapaciteta od više gigavata u Francuskoj i SAD-u, ali i na sve ozbiljnije ideje o postavljanju podatkovnih centara u svemiru.

Za realizaciju takvih projekata bit će potrebne ogromne količine računalne opreme.

Zbog toga Haas smatra da će proizvodni kapaciteti za čipove biti jedan od ključnih ograničavajućih faktora daljnjeg razvoja umjetne inteligencije.