I ovoga ljeta suočili smo se s brojnim posljedicama klimatskih promjena – strahovito visoke temperature, požari, suše, razorne poplave, smrti zbog vrućine… a iz godine u godinu situacija postaje sve gora. Prema izvješću Europske unije, klimatske promjene velika su prijetnja našem svijetu, a prouzročile su ih aktivnosti ljudi – ispuštanje golemih količina stakleničkih plinova, sječa prašuma, proizvodnja kemikalija… Ugljikov dioksid staklenički je plin koji najčešće nastaje zbog ljudskog djelovanja. Dodatni plinovi pojačavaju »efekt staklenika« na atmosferu našeg planeta i tako uzrokuju brz porast temperature Zemlje, što dovodi do velikih promjena klime.

Planet smo već zagrijali za više od 1 stupanj Celzijevih u odnosu na razinu temperatura prije industrijskog doba. Znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorili su da će globalno zagrijavanje od 1,5 stupnjeva Celzijevih imati ozbiljne, pa čak i nepovratne posljedice na naš okoliš i društvo. Drugim riječima, što više remetimo klimu, to su veći rizici za naše društvo i okoliš. Ukoliko se klimatske promjene ne zaustave, upozorava EU, za života naše djece moglo bi doći do: 400.000 preranih smrti zbog onečišćenja zraka, 90.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog toplinskih valova, smanjenja količine dostupne vode za 40 posto u južnim regijama EU-a i izloženosti 2,2 milijuna ljudi poplavama obalnih područja svake godine.

Vezano uz ovu temu možemo spomenuti upravo objavljeno Frakturino izdanje »Podčinjavanje Zemlje – Početak i kraj ljudske vladavine nad prirodom« autora Philippa Bloma, u prijevodu s njemačkog Gorana Schmidta.

Ovako je navedeno u opisu knjige: »Od nastanka civilizacije i prvih melioracija u dolinama velikih rijeka do suvremene klimatske krize postoji neprekinuti kontinuitet. U tome se kontinuitetu krije zastrašujući paradoks: čovjek je krhko stvorenje koje ne bi opstalo bez civilizacije i tehnološkog napretka, ali je tim istim tehnološkim napretkom ugrozio vlastiti opstanak.

Knjiga Philippa Bloma ‘Podčinjavanje Zemlje’ u zrcalu povijesti mitologije, teologije i filozofije kazuje tjeskobnu priču o odnosu čovjeka i prirode.

Sustavno su klasični teolozi, filozofi racionalizma i prosvjetiteljstva te suvremeni apostoli napretka gajili iluziju ne samo o čovjekovoj potrebi i dužnosti da obuzda prirodu, pa i samoga sebe i svoje prirodne nagone, ne bi li se svekolikoj stvarnosti nametnuo kao neprikosnoveni vladar, u službi bogova ili razuma, svejedno.

Iluziju toliko opojnu i otpornu da danas mnogi dovode u pitanje očitu činjenicu da smo na rubu klimatske katastrofe s nesagledivim posljedicama.

Philipp Blom u ‘Podčinjavanju Zemlje’ poručuje da prije svega mora­mo kopernikanski preokrenuti naše filozofsko nasljeđe, iskoračiti iz uskih okvira naše spoznaje i da sebe, svoju vlastitu prirodu i prirodu samu tek trebamo otkrivati i biti svjesni da živimo u kritičnoj zoni, tankom sloju uzduha ‘između mrtvih stijena pod našim nogama i vječne praznine iznad naših glava’. Tek tada će Kantova sentenca o ‘zvjezdanom nebu nad nama i moralnom zakonu u nama’ dobiti puni smisao.«

Neue Zürcher Zeitung osvrnuo se na knjigu: »Philipp Blom upečatljivo razrađuje dvostruki moral zapadnjačkog mišljenja čija logika moći nije dopustila ni kršćanskoj zapovijedi bratstva ni prosvjetiteljskom zahtjevu za slobodom i jednakošću da je spriječe u tome da vlastitu nadmoć smatra bogodanom. Štoviše, pokazuje s kakvom je nonšalantnošću prosvjetiteljstvo uspjelo teološki koncept iznimne uloge čovjeka kao ‘gospodara svijeta’ racionalno utemeljiti.«

Dok NZZ am Sonntag ističe: »Savršenim tempom ne donosi samo dobro formulirano objašnjenje prijeteće ekološke katastrofe, već dobro obaviješten nudi i mogući izlaz… S jedne strane pogađa raspoloženje vremena, sažima društveno-znanstvenu raspravu i komprimira povijest zapadnjačkog filozofskog diskursa o odnosu čovjeka i okoliša. Usput se autor pomalo bavi i političkom ekonomijom – ključna riječ: kapitalizam. To je mnogo i poučno…«

Izvješće EU-a zaključuje da klimatske promjene mogu preobraziti naš planet te utjecati na opskrbu hranom i vodom, kao i na naše zdravlje. »One utječu na sve nas, ali jače pogađaju siromašne i ranjive članove društva.«