Prema prvoj procjeni DZS-a, realni BDP je u drugom ovogodišnjem tromjesečju porastao za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je već 22. kvartal zaredom kako hrvatsko gospodarstvo raste, no taj je rast sve sporiji. U prvom kvartalu je godišnji rast BDP-a iznosio 2,2 posto.

Godišnja stopa rasta od 1,7 posto najniža je još od zadnjeg kvartala 2020., kada je ekonomija pala uslijed pandemijskih kretanja. Prema podacima DZS-a, ovaj rast u drugom kvartalu povukli su osobna potrošnja, investicije i izvoz.

No, rast potrošnje kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, bio je znatno sporiji no kvartal ranije. Potrošnja je u drugom kvartalu rasla za 0,5 posto na godišnjoj razini, pod utjecajem, navodi DZS, »stabilnih kretanja na tržištu rada te prometa ostvarena u uslužnim djelatnostima«.

Postupno hlađenje

No, kvartal ranije rasla je 2,6 posto. Iako je dakle i dalje pokretač rasta, njeno usporavanje najviše utječe i na hlađenje ekonomije. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 1,7 posto, što je opet sporije u odnosu na 2,5 posto iz prvog kvartala.

Državna potrošnja je, međutim, ubrzala, odnosno u drugom je kvartalu porasla za 2 posto, dok je kvartal ranije rasla 0,7 posto. Intenzivirao se izvoz roba i usluga koji je u drugom kvartalu porastao 3 posto na godišnjoj razini, nakon pada za 1,6 posto u prethodnom.

Pritom je za ovaj rast većinom zaslužan izvoz roba: on je porastao za 5,2 posto, dok je izvoz usluga prastao za svega 1 posto. No, intenzivirao se i uvoz roba i usluga. On je u drugom kvaralu porastao za 3,4 posto, dok je u kvartalu ranije pao za 0,3 posto. Uvoz roba je pritom porastao za 2,5 posto, što je bitno manje od uvoza usluga koji je u drugom kvartalu – od travnja do lipnja – porastao za čak 7,8 posto.

Iako dakle ekonomija na godišnjoj razini raste (drugi kvartal ove u odnosu na drugi kvartal prošle godine), teško se više može govoriti o pregrijanosti: prije će se morati iznaći novi izvori rasta ukoliko se nastavak usporavanja želi zaustaviti.

Ovakvi podaci DZS-a bili su na neki način i očekivani, s obzirom na kretanja u trgovini, industriji i poljoprivredi koja usporavaju, o čemu je svjedočio HNB, koji je prvi izašao sa svojim procjenama za drugi kvartal.

U njima je naime nagovijestio da se u drugom kvartalu očekuje daljnje usporavanje rasta ekonomije, a slično se prije koji dan odredio i Ekonomski institut.

No, još bolju sliku daje kretanje BDP-a kvartal za kvartalom.

Tu se situacija drastično preokrenula početkom godine, odnosno u prvom kvartalu 2026. u odnosu na zadnji kvartal 2025. DZS je prvo procijenio da je kvartalni rast bio ravan nuli, a sada ga je blago pogurao i u minus (minus 0,1). Ipak, nismo zaronili u tehničku recesiju jer podaci DZS-a za drugi kvartal sada pokazuju da u drugom kvartalu u odnosu na prvi opet imamo mali rast, od 0,4 posto (HNB je predviđao 0,3 posto). Dakle, izbjegnuta je tehnička recesija (njena definicija je dva uzastopna negativna kvartala), ali kvartalna stagnacija je prisutna.

I ako se tako nastavi, to će i dalje pomalo nagrizati godišnji rast. Sada će treći kvartal odgovoriti na pitanje može li sezona, koja je u lipnju bila i podbacila (što je još drugi kvartal), poravnati sve ove krivine i ponovo ubrzati rast BDP-a. Očekivanja ekonomista i relevantnih institucija smještaju ipak rast BDP-a Hrvatske za ovu cijelu godinu na oko 2,5 posto.

Brži od eurozone

Naravno, i okruženje je problematično. Europska ekonomija se slabo diže, što loše utječe na domaći izvoz roba i usluga. Tako da, iako je hrvatska ekonomija usporila, godišnji rast je i dalje iznad europskih prosjeka.

– Ovo je 22. uzastopno tromjesečje rasta BDP-a, unatoč globalnim okolnostima koje su se znatno izmijenile, a to je uz rusku agresiju na Ukrajinu, i rat na Bliskom istoku koji je imao posljedice za cijene energenata diljem svijeta, Europe pa i Hrvatske, komentirao je podatke premijer Andrej Plenković.

No, dok podaci Eurostata govore da gospodarstvo EU-a ima nižu prosječnu godišnju stopu rasta nego Hrvatska (1,2 posto), prosječni kvartalni rast mu je 0,5 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,4 posto na kvartalnoj, a 1 posto na godišnjoj razini. Moglo bi se reći da smo dinamikom kvartalnog rasta nažalost uhvatili »ritam« eurozone, no kako idemo s viših razina, trebat će neko vrijeme da ih »uhvatimo«.

Naravno, bilo bi bolje da ih po tome ne slijedimo, nego trend ponovno zaokrenemo u suprotnom smjeru.

Jurčić: Hrvatska je u stagnaciji

Ekonomist i profesor Ljubo Jurčić ne dvoji da je hrvatska privreda u stagnaciji.

– Dva kvartala zaredom negativna, to je definicija tehničke recesije. Nisu dakle negativna, tu su oko nule, ali ono što je očito je da Hrvatska stagnira, njen rast usporava.

Bili smo na preko 3 posto, a sada se i u planovima Vlade za proračun vidi da i sami očekuju da će sada taj rast ići ispod 3, na 2,4 do 2,6 posto. Stope rasta iz prijašnjih godina bile su najviše posljedica potresa, građevinski radovi su to digli, obnova, a i turizam se malo vratio na razine iz 2019. Ali, turizam neće više rasti.

Došao je na svoj maksimum 2024., u 2025. se to ponovilo, i ove godine će biti plus/minus 1 posto. De facto, mi nemamo više izvora rasta: industrija stagnira, poljoprivreda stagnira, a to su dvije temeljne aktivnosti.

Nama je stopa rasta iz potrošnje koju hrane usluge, trgovina, prijevoz, utovar/istovar, što je u redu, ali nije u redu da je ono čime trgujemo mahom strana roba. Znači, u industriji se zaposlenost smanjuje, poljoprivreda nam stagnira, a ostvarujemo BDP u trgovini stranim robama.