“Kralj Harald preminuo je mirno u Sveučilišnoj bolnici u Oslu u petak 28. kolovoza u 6.35 sati”, objavila je kraljevska palača na svojim internetskim stranicama. Harald, koji je bio najstariji živući europski monarh, primljen je u bolnicu 17. kolovoza. Palača je tada priopćila da se liječi od bakterijske infekcije krvi.


Godine 2024. hospitaliziran je zbog infekcije tijekom odmora u Maleziji, gdje mu je ugrađen privremeni elektrostimulator srca. Norveške oružane snage prevezle su ga potom u domovinu, gdje mu je ugrađen trajni uređaj. Iste je godine Harald, ceremonijalni šef norveške države od 1991., najavio da će smanjiti broj službenih obveza, ali je odbacio mogućnost abdikacije, inzistirajući na tome da ga kraljevska prisega obvezuje doživotno.




Rođen 1937. godine, prapraunuk britanske kraljice Viktorije stupio je na prijestolje 1991. i postupno uvodio suvremenije običaje, uvodeći ceremonijalnu instituciju, do tada ponajprije shvaćenu kao simbol nacionalne neovisnosti, u 21. stoljeće. Otvoreno je zagovarao toleranciju, istaknuvši u govoru 2016. da Norvežani mogu imati različito podrijetlo, uvjerenja i seksualne orijentacije.


U studenome 2005. Harald i njegova supruga Sonja Haraldsen pozvali su 550 Norvežana na bal kojim su obilježili stotu godišnjicu neovisnosti zemlje od Švedske. Harald je tada u intervjuu rekao da europske kraljevske obitelji ne bi trebale doći u napast poništiti korake prema većoj otvorenosti i ponovno se povući iza zidina svojih palača.


Poput svojeg oca Olava, Harald je bio zaljubljenik u sport i automobile te je često sam vozio, osobito kada je odlazio na neformalna događanja. Kao strastveni jedriličar, bio je kormilar jedrilice koja je osvojila naslov svjetskog prvaka te je nastupio na nekoliko Olimpijskih igara, ali nije uspio ponoviti očev uspjeh i osvojiti olimpijsko zlato. Harald se snažno zanimao i za očuvanje prirode. U 76. godini ostvario je životni san provevši četiri dana duboko u brazilskoj amazonskoj prašumi, gdje je boravio s narodom Yanomami i spavao u visećoj mreži.


Harald je pohađao državne škole, za razliku od svojeg oca, koji se privatno školovao. Njegov brak s pučankom Sonjom 1968. prekinuo je s kraljevskom tradicijom, a prethodilo mu je devet godina sukoba s ocem.


Haraldova smrt dolazi u burnom razdoblju za kraljevsku obitelj. Prijestolonasljednica Mette-Marit, supruga Haraldova sina, prijestolonasljednika Haakona, našla se pod intenzivnim povećalom javnosti zbog prijateljstva s pokojnim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, zbog čega se ispričala.


Njezin sin Marius Hoiby, rođen iz veze prije braka s Haakonom, u lipnju je nakon sedmotjednog suđenja proglašen krivim po dvije od četiri točke optužnice za silovanje te po jednoj za obiteljsko nasilje i osuđen na četiri godine zatvora. Na presudu su se žalili i on i tužiteljstvo. Dva dana nakon Mariusove osude palača je priopćila da je Mette-Marit uspješno presađeno plućno krilo, ne navodeći kada je zahvat obavljen. Nakon nekoliko tjedana oporavka u bolnici vratila se kući te je u kolovozu s Haakonom proslavila 25. godišnjicu braka.


Haraldov sin Haakon (53) postat će četvrti norveški kralj otkako je zemlja 1905. stekla neovisnost od Švedske, a Mette-Marit, također 53-godišnjakinja, postat će kraljica.