Zlokobna predviđanja milijardera i suosnivača Microsofta Billa Gatesa o budućnosti tržišta rada sve više dobivaju na težini. Dok umjetna inteligencija ubrzano mijenja način na koji tvrtke posluju, broj slobodnih radnih mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu pao je na najnižu razinu u posljednjih pet godina.

Gates, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 109,3 milijarde dolara, ranije je upozorio da bi velik broj današnjih poslova u bliskoj budućnosti mogao postati nepotreban. Prema njegovu mišljenju, samo bi nekoliko profesija moglo biti dovoljno otporno na razvoj umjetne inteligencije.

Tri područja u kojima bi ljudi mogli ostati nezamjenjivi

Među poslovima koje Gates smatra posebno otpornima na utjecaj AI-ja su – programiranje, energetika i biologija.

Programeri, koje Gates opisuje kao svojevrsne “arhitekte umjetne inteligencije”, i dalje će biti potrebni za razvoj i nadzor novih sustava. Energetski stručnjaci također bi trebali ostati traženi, dok bi biolozi mogli imati važnu ulogu u područjima u kojima su potrebni složeno razmišljanje, istraživanje i razumijevanje živih sustava.

Gates smatra da umjetna inteligencija još nije sposobna u potpunosti zamijeniti ljude kada je riječ o složenom rješavanju problema, strateškom donošenju odluka i zadacima koji zahtijevaju kreativnu intuiciju.

Ipak, priznaje da je teško predvidjeti kako će se tržište rada razvijati. AI bi, upozorava, mogao promijeniti način rada brže i na načine koje danas još ne možemo u potpunosti predvidjeti.

Broj oglasa za posao naglo pada

U međuvremenu, podaci s britanskog tržišta rada pokazuju zabrinjavajući trend.

Prema podacima portala za zapošljavanje Adzuna, broj slobodnih radnih mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu prošlog je mjeseca pao za tri posto, na oko 694.000. To je nastavak silaznog trenda koji traje od kraja 2025. godine.

U odnosu na siječanj 2025., broj oglasa za posao manji je za 16 posto, dok je u posljednjih šest mjeseci pao za čak 19 posto.

Andrew Hunter iz Adzune ocijenio je da se zapošljavanje približava razinama iz razdoblja pandemije.

Neki sektori i dalje zapošljavaju

Situacija nije jednako loša u svim dijelovima gospodarstva. Hunter ističe da postoje znakovi otpornosti tržišta rada, a plaće i dalje stabilno rastu te nadmašuju inflaciju.

Posebno se izdvajaju obrazovanje te poslovi u kućanstvima i čišćenju, gdje potražnja za radnicima i dalje raste.

“Potaknuti je vidjeti da sektori poput obrazovanja te kućanskih i poslova čišćenja i dalje stvaraju nova radna mjesta”, rekao je Hunter, istaknuvši da potražnja za radnicima nije nestala u cijelom gospodarstvu.

Britansko tržište rada posebno je teško za mlade i osobe koje tek ulaze u svijet rada.

Na situaciju utječu visoki životni troškovi, povećani troškovi rada za poslodavce i sve veća primjena umjetne inteligencije. Danni Hewson, voditeljica financijskih analiza u AJ Bellu, smatra da je poslovanju teško nositi se s višim troškovima rada, osobito kod zaposlenja na nepuno radno vrijeme.

Dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitičke napetosti i povećanje troškova povezanih s njima, zbog čega mnogi poslodavci odgađaju planove za širenje.

“Nedostatak povjerenja teško je prevladati, a postoji stvaran strah da će mlađi radnici biti ozbiljno pogođeni ako se slabost tržišta rada nastavi dulje vrijeme”, upozorila je Hewson.

Dio tražitelja posla zbog toga se okreće samozapošljavanju, dok je broj ljudi koji imaju drugi posao u padu. Jedno od mogućih objašnjenja jest da je manje dostupnih poslova na nepuno radno vrijeme.

“Poslodavci postaju sve oprezniji”

Susannah Streeter, glavna investicijska strateginja u Wealth Clubu, smatra da je pad broja slobodnih radnih mjesta na petogodišnji minimum još jedan znak usporavanja britanskog tržišta rada.

Poslodavci su, prema njezinim riječima, sve oprezniji pri zapošljavanju jer istodobno pokušavaju odgovoriti na neizvjesne gospodarske uvjete i više troškove plaća.

Najveći problem mogao bi biti za mlade koji tek traže prvi posao. Početne, odnosno ulazne pozicije često su među prvima koje kompanije smanjuju kada postanu opreznije s novim zapošljavanjem.

Posebno zabrinjava pad broja slobodnih radnih mjesta u manjim tvrtkama, koje su tradicionalno imale važnu ulogu u zapošljavanju mladih ljudi bez velikog radnog iskustva.

Sve to ponovno otvara pitanje koje postaje sve važnije: hoće li umjetna inteligencija samo promijeniti način na koji radimo ili će doista izbrisati velik dio današnjih zanimanja? Gatesov odgovor zasad je prilično jasan – određene profesije imat će znatno bolje izglede za preživljavanje od drugih.