Na krševitim pašnjacima i šumskim predjelima Baške voda je ovoga ljeta postala rijetkost. Dugotrajna suša i visoke temperature ispraznile su brojne lokve i prirodna pojilišta, zbog čega stoka i divljač sve teže pronalaze ono što im je potrebno za preživljavanje. Dok se čeka obilnija kiša, najveći dio brige na terenu preuzeli su lovci, koji obilaze pojilišta, prate kretanje životinja i organiziraju dopremu vode.

Koliko su vremenski uvjeti teški pokazala je i snimka mlade srne koja je u Staroj Baški ušla u more. Prizor životinje među valovima postao je jedno od najupečatljivijih upozorenja na posljedice toplinskog vala koji ne pogađa samo ljude. Životinje u potrazi za vodom napuštaju svoja uobičajena staništa, približavaju se prometnicama, naseljima i obali, gdje su izložene novim opasnostima.

Screenshot

Ovogodišnje stanje posljedica je izrazitog manjka oborina. Od ožujka do srpnja na otoku Krku pale su 223 litre kiše po četvornome metru, približno upola manje od višegodišnjeg prosjeka. Rekordno niske razine bilježe i otočna izvorišta, zbog čega su sve jedinice lokalne samouprave otoka Krka pozvale stanovnike i goste na racionalnu potrošnju vode.

Na kršu voda nikada nije bila nešto što se podrazumijeva. Ovoga ljeta lovci, uz pomoć vatrogasaca, svakom napunjenom lokvom životinjama osiguravaju još malo vremena. Daleko od predodžbe o lovcu koji u šumu odlazi samo s puškom, ovih dana na teren najčešće odlaze s vodom, kako bi sačuvali život dok ne stigne kiša.

Blago je žedno

I na području Baške lovci provjeravaju koliko je vode preostalo i određuju mjesta na kojima je pomoć najpotrebnija. Oni najbolje poznaju putove kojima se divljač kreće, kao i lokve na kojima se životinje tradicionalno napajaju. Kada ustanove da je pojilište presušilo, organizira se doprema vode i njegovo ponovno punjenje.

– Vrijeme je kakvo je, zadnjih mjesec dana kiša je pala dvaput i to nešto sitno po noći pa vode jednostavno nema i mi pomažemo životinjama da ne uginu od žeđi. Najviše se radi o srnećoj divljači, zečevima i fazanima koji su najviše ugroženi te zbog toga migriraju prema prometnicama, kućama i bazenima, pa i plažama. Koliko je ova suša jaka najbolje govori da smo prošlo ljeto naručili 7 cisterna vode od Ponikva za ove potrebe, a ove godine smo početkom kolovoza već bili na 14. Sada nema ni rose, rekao je Frane Dragoslavić, lovac iz LD-a Orebica Krk, jedinica Baška.

U javnosti se lovce nerijetko promatra gotovo isključivo kroz lov i odstrjel, a ponekad ih se olako prikazuje i kao ljude kojima nije stalo do životinja. Akcije poput ove pokazuju drugu, mnogo manje vidljivu stranu lovstva. Briga o divljači traje tijekom cijele godine i uključuje praćenje njezina brojnog i zdravstvenog stanja, održavanje hranilišta i pojilišta te osiguravanje hrane i vode u razdobljima kada ih u prirodi nema dovoljno. Svaki takav dolazak životinjama znači još nekoliko sigurnijih dana. Posao se uglavnom odvija daleko od očiju javnosti, na kamenitom i teško pristupačnom terenu, bez velike pozornosti. No, upravo se ondje najbolje vidi da uloga lovaca nije samo upravljanje brojnošću divljači, nego i svakodnevna odgovornost za životinje i prostor u kojem one obitavaju.

Screenshot

– Svi mi se nakon radnog dana po ovim vrućinama skupimo i raznosimo vodu po lovištima: u kanisterima, cisternama i sličnom pa se pune kalići i lokve. Blago je žedno. Što se tiče domaćih životinja, to uglavnom rješavaju sami pastiri, koji su nerijetko i lovci. Mi i preko zime hranimo divljač, čistimo puteve i radimo aktivnosti koje čuvaju ekosustave, naglasio je Dragoslavić.

Ne pamtimo ovakvu sušu

Pomažu im krčki vatrogasci, koji cisternama prevoze vodu do lokvi na području Baške i drugih dijelova otoka. Tijekom lipnja i srpnja Javna vatrogasna postrojba Grada Krka i otočna dobrovoljna vatrogasna društva za punjenje lokvi i pojilišta prevezli su ukupno 255 kubičnih metara vode. Lovci potom nastavljaju pratiti stanje jer se zbog visokih temperatura i suhog tla pojedina pojilišta moraju puniti više puta.

– Ulažemo jako puno truda, non stop smo na terenu i punimo pojilišta, oko 1000 kubika vode smo dosad donijeli na područjima cijelog otoka. Surađujemo s vatrogasnim i komunalnim društvima te s društvom Ponikve. Ne pamtimo ovakvu sušu jer traje još od lipnja i onog prvog vala vrućina. Pojedine lokve imaju još svoje vode, ali one su i inače veće te se nalaze u šumskim dijelovima gdje sunce nije toliko spržilo. Problem su i neprohodni tereni, a najviše ugiba srneća divljač, dok divlje svinje ne toliko jer imaju širi radijus kretanja. Srne kada dođu na more i isto popiju, to je za njih kraj, zaključio je Goran Krajačić, predsjednik Orebice.

Krške lokve stoljećima su sastavni dio otočnog krajolika. Na Krku ih je evidentirano oko 300, a nastajale su prirodnim putem ili ljudskim radom. Nekada su bile nezaobilazna mjesta za napajanje ovaca, koza i goveda, dok danas imaju jednako važnu ulogu za srne, zečeve, ptice, vodozemce, kukce i brojne druge vrste. Smanjenjem stočarstva dio lokvi prestao se redovito održavati, pa ih neke postupno prekrivaju mulj i raslinje. U sušnim godinama posljedice njihova nestajanja postaju još vidljivije.

U pomoć se mogu uključiti i građani

Plitka posuda sa svježom vodom, postavljena u hladovini vrta ili dvorišta, može pomoći pticama, ježevima i drugim manjim životinjama. Vodu je potrebno redovito mijenjati, a u posudu staviti kamen kako bi se kukci mogli sigurno napiti. Pomoć većoj divljači ipak je najbolje uskladiti s lovcima, koji poznaju teren i mogu odrediti sigurna mjesta za pojilišta.

Posebno je teško stočarima

Na području Baške ovčarstvo je stoljećima oblikovalo krajolik, tradiciju i način života, no isušeni pašnjaci danas stadima nude sve manje hrane i vode. Uz redovitu brigu o životinjama potrebno je češće dopremati vodu i dodatnu hranu, što donosi nove troškove i mnogo više rada. Na kamenom terenu, često udaljenom od prometnica, svaki odlazak do stada postaje zahtjevniji.