Parlamentarna većina se sastala u utorak i postigla puno jedinstvo, što je i bio primarni cilj premijera Andreja Plenkovića usred političke eskalacije slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici.

Čelnici lijevo-liberalne oporbe će se, pak, okupiti u petak u Gospiću, na, kako se to kaže, marginama sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode posvećene problemu ličkog otpada. Taj je sastanak sazvao predsjednik SDP-a Siniša Dončić, u svrhu zajedničke inicijative za glasovanje o nepovjerenju Plenkovićevoj vladi.

Most poslao prijedlog

Bilo je u redovima ovog dijela opozicije dvojbe što s Mostom, treba li poziv uputiti i stranci koja je najviše učinila na političkoj afirmaciji ekološke krize u Ličko-senjskoj županiji.

No, Most je sam odlučio da neće imati posla s ostatkom oporbe, koja u utorak nije došla na sastanak koji je organizirao Zvonimir Troskot. I, što je još važnije, Most je već napisao vlastiti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi i poslao ga svim zastupničkim klubovima.

– Bio bi minimum poštenja da, nakon što je naš Troskot to razotkrio i Most prvi izašao s idejom o glasovanju o nepovjerenju Vladi, oporba zajednički djeluje. No, oni su krenuli svojim smjerom i žele gurati tu svoju koalicijsku priču, što je u redu, ali nema smisla da mi sada idemo na nekakav njihov sastanak.

Most je sa svoje strane sve odradio, pokušat ćemo skupiti potreban broj potpisa za naš prijedlog, a ako nećemo uspjeti, svejedno ćemo, naravno, sudjelovati u saborskoj raspravi o SDP-ovom prijedlogu i glasovati za opoziv Vlade, to je jasno, rekao nam je jučer predsjednik Mosta Nikola Grmoja.

Most tereti Vladu u sedam točaka, primjerice za »nedostatak pravodobnog, učinkovitog i koordiniranog djelovanja nadležnih tijela radi sprječavanja, otkrivanja i zaustavljanja nezakonitog odlaganja otpada«.

Također i za »izostanak pravodobnog i cjelovitog javnog informiranja stanovništva o razmjerima onečišćenja, mogućim rizicima i zaštitnim mjerama koje građani trebaju poduzeti«.

Vrlo su, međutim, male šanse da Most prikupi potpise jedne petine zastupnika, kako bi njegova inicijativa bila uvrštena u dnevni red Hrvatskog sabora. Realno je, dakle, očekivati da će se do dnevnog reda probiti samo jedan, SDP-ov, prijedlog.

Neovisno o tome hoće li ga SDP u proceduru uputiti idući tjedan ili 13. rujna, predsjednik Sabora Gordan Jandroković će ga u dnevni red uvrstiti prvog dana jesenskog zasjedanja parlamenta.

S obzirom na to da je rok za glasovanje mjesec dana, o Vladi bi se zastupnici mogli izjašnjavati i tek sredinom listopada, do kada će možda javnost makar i djelomično izgubiti interes za ovu temu.

Moguće odugovlačenje

Ne bi to predstavljalo presedan, Most je 2019. u vrijeme ljetne stanke u radu Sabora, 22. srpnja, poslao u proceduru zahtjev za opoziv ministra zdravstva Milana Kujundžića, a o njemu se glasovalo za tri mjeseca, 18. listopada.

Ovakvo bi Jandrokovićevo odugovlačenje, temeljeno na saborskom Poslovniku, mogao onemogućiti jedino predsjednik Zoran Milanović i to prijedlogom za sazivanje izvanredne sjednice s dnevnim redom – glasovanje o nepovjerenju Vladi.

Jandrokoviću bi u toj situaciji preostalo samo sazvati izvanrednu sjednicu, što je i učinio u srpnju 2023. Milanović je tada izvanrednu sjednicu, što je ovlast predsjednika, inicirao zbog dugotrajnog štrajka zaposlenih u pravosuđu, kao i povodom poznate afere »plin za cent«.

U SDP-u kažu da neće pozivati predsjednika Republike da predloži izvanrednu sjednicu jer žele izbjeći interpretacije jesu li usklađeni s njim budući da niti nisu.

Ali, neki drugi oporbeni čelnici, poput Grmoje i Marije Selak Raspudić, posljednjih dana javno p(r)ozivaju Milanovića da ne bude pasivan, zadovolji se jednom objavom na Facebooku o ilegalnom otpadu u Lici, nego da zatraži izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora.

Neslužbeno smo jučer u Uredu predsjednika doznali da on zapravo razmatra tu mogućnost. Ne, doduše, opciju izvanredne sjednice dnevni red koje bi bio prijedlog za glasovanje o nepovjerenju Vladi.

To bi, smatraju na Pantovčaku, bilo ipak preduboko predsjednikovo miješanje u političke odnose u Hrvatskoj. No, nije uopće isključeno da Milanović, po uzoru na 2023., predloži izvanrednu sjednicu Sabora posvećenu konkretnom problemu, u ovom slučaju posljedicama koje na okoliš i zdravlje građana ima nezakonito zbrinut potencijalno opasan otpad u Lici, ali i u drugim hrvatskim područjima.

Ako Milanović sljedećih dana odluči prekinuti godišnji odmor zastupnika, obveza bi mu bila formulirati zaključak o točki dnevnog reda izvanredne sjednice koju bi predložio.

Barać: DP ima obvezu komunicirati svoja stajališta

Premijerovom terminologijom, predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava u ponedjeljak je širio histeriju, zahtijevajući hitnu akciju u okolnostima ekološke katastrofe u Lici.

Dan kasnije je glavni tajnik DP-a Mladen Barać, nakon koalicijskog sastanka, izjavio da im je Plenković objasnio kako će sve biti u redu sa sanacijom, da će se već za dva tjedna ići na izravnu pogodbu u odabiru izvođača.

Time se nameće pitanje zašto Penava nije nazvao Plenkovića kako bi se informirao o ovim detaljima, nego je sazvao konferenciju za novinare s koje je odaslao poruke koje su zvučale kao pritisak na predsjednika Vlade. Pitali smo jučer Baraća kontaktiraju li uopće dva glavna koalicijska partnera.

– Ta je komunikacija uredna. Međutim, osim potrebe za usuglašavanjem s partnerima, DP kao ključni partner u Vladi i zasebni politički subjekt ima obvezu javno komunicirati svoja stajališta građanima.

Smatramo da ne bi bilo dobro stvaranje dojma da je oporba angažiranija na ovom važnom pitanju od vlasti i zato smo tražili hitan sastanak koalicije i da nam se objasne sljedeći koraci.

Iako nitko od odgovornih u ovome slučaju nije ni na koji način povezan s DP-om, kao dio vlasti na nacionalnoj razini želimo dati doprinos da se situacija što skorije riješi. U tom smislu dobili smo jamstva da će se postupci ubrzati, rekao nam je Barać.