Na azijskim burzama cijene dionica u petak su pale jer investitori nisu skloni poduzimati kupnje dok čekaju najnoviji podatak o zaposlenosti u najvećem svjetskom gospodarstvu, ključan za odluku Feda o kamatnim stopama u rujnu, a rast cijena nafte podsjetio ih je da je sukob na Bliskom istoku još daleko od rješenja.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih jutros je stagnirao, a na tjednoj razini je bio u minusu 0,4 posto. Japanski Nikkei, pak, oslabio je jutros nešto više od jedan posto, ali je od početka tjedna u plusu 1,2 posto.

Južnokorejski Kospi, koji sadrži velik dio tehnoloških dionica, jutros je oslabio 0,5 posto, tako da je od početka tjedna na gubitku oko pet posto i na putu pada sedmi tjedan zaredom.

Nakon velikih volatilnosti izazvanih zabrinutošću oko održivosti rasta cijena dionica vezanih uz umjetnu inteligenciju, investitori su sada u potpunosti fokusirani na izvješće o broju zaposlenih u SAD-u, koje bi trebalo biti objavljeno kasnije tijekom dana, a koje bi se moglo pokazati ključnim za izglede oko kamatnih stopa.

Ekonomisti prognoziraju rast od 80.000 radnih mjesta u srpnju, nakon porasta za 57.000 u lipnju, dok bi stopa nezaposlenosti mogla ostati na 4,2 posto.

Tržište nesigurno oko Fedovih poteza

Ulozi su visoki, jer se čini da se tržišni sudionici ne mogu odlučiti o tome koji bi Fed mogao potez povući idućega mjeseca vezano uz kamatne stope.

“S prinosima i inflacijom koji su i dalje ključni rizici za dionice, očekujemo da će se podatak o zaposlenosti trgovati po principu ‘dobra vijest je loša vijest'”, rekao je Michael Feroli iz JPMorgana, dodajući da bi snažan broj radnih mjesta ojačao očekivanja o rastu kamatnih stopa.

S druge strane, dionice bi mogle pozitivno reagirati na slabo izvješće o broju zaposlenih, jer bi onda tržište očekivalo da Fed neće biti sklon podizati kamatne stope i tako usporavati inflaciju, a posljedično i gospodarstvo.

Oprez na burzama vlada i zbog rasta cijena nafte. Nakon oštrog pada od početka tjedna, u petak je Brent poskupio za 1,6 posto, na 83,82 dolara za barel, povrh rasta cijene u četvrtak za 3,8 posto.

Na deviznim tržištima također se oprezno trguje uoči podatka o zaposlenosti u SAD-u. Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros stagnira na 99,954 bodova.

Tečaj dolara blago je ojačao prema euru, za 0,02 posto, na 1,1522 dolara za euro.

Za toliko je porastao i prema jenu, na 158,5 jena te je na putu rasta za 0,7 posto od početka tjedna. Tako se američka valuta ponešto oporavlja nakon koordinirane devizne intervencije Japana i SAD-a početkom tjedna, kojom je njezin tečaj spušten s najviše razine u 40 godina od 163 jena za dolar, zabilježene prošlog četvrtka, na najnižu razinu u 13 tjedana od 155,2 jena za dolar u ponedjeljak.