Hormonska kontracepcija mnogim je ženama dio svakodnevice, neke je uzimaju godinama kao zaštitu od neželjene trudnoće, druge zbog bolnih menstruacija, endometrioze ili hormonskih tegoba, često bez razmišljanja o mogućim dugoročnim rizicima. Upravo zato je prošlotjedno upozorenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) upućeno zdravstvenim radnicima privuklo pozornost. Riječ je o povišenom, ali i dalje vrlo malom riziku od rijetkog tumora mozga, meningeoma, povezanim s dugotrajnom primjenom određenih hormonskih kontracepcijskih pripravaka.

Rijetka nuspojava

Upozorenje se odnosi na lijekove koji sadrže djelatne tvari dezogestrel ili etonogestrel, hormone iz skupine progestagena koji se koriste za kontracepciju, samostalno ili u kombinaciji s estrogenom. U Hrvatskoj je trenutno odobren jedan takav lijek s dezogestrelom, poznat pod nazivom Novynette, dok pripravci s etonogestrelom zasad nisu registrirani. Važno je, međutim, znati da se dezogestrel u organizmu metabolizira upravo u etonogestrel, pa se novi podaci o riziku odnose na obje djelatne tvari.

Pismo zdravstvenim radnicima poslao je proizvođač Gedeon Richter u suradnji s HALMED-om i Europskom agencijom za lijekove (EMA), a temelji se na velikom francuskom epidemiološkom istraživanju koje je obuhvatilo više od 8.000 žena operiranih zbog meningeoma te gotovo 84.000 žena bez te dijagnoze.

Meningeom je rijedak tumor koji nastaje u ovojnicama koje obavijaju mozak i leđnu moždinu. U većini slučajeva riječ je o benignom tumoru, no ovisno o mjestu na kojem se razvije može uzrokovati ozbiljne tegobe poput trajnih glavobolja, promjena vida ili sluha, gubitka osjeta mirisa, epileptičkih napadaja, slabosti udova ili poremećaja pamćenja. U pojedinim slučajevima potrebno ga je kirurški odstraniti.

Prema podacima iz istraživanja, riječ je o iznimno rijetkoj nuspojavi. Procjenjuje se da na otprilike 67.300 žena koje dugotrajno uzimaju dezogestrel dolazi jedan dodatni slučaj meningeoma u odnosu na žene koje taj lijek ne koriste. Rizik raste s duljinom primjene, osobito nakon sedam godina korištenja, a veći je i kod žena koje su ranije uzimale neke druge progestagene za koje je povezanost s meningeomom već bila utvrđena. Ohrabrujuće je, međutim, da se godinu dana nakon prestanka uzimanja dezogestrela povišeni rizik više nije uočavao.

Prof. dr. Velimir Šimunić, redoviti profesor ginekologije i porodništva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, smatra da novo upozorenje svakako zahtijeva dodatni oprez liječnika, ali ne i uzbunu među pacijenticama.

Savjet liječnika

– Ovakve informacije razumljivo mogu izazvati zabrinutost, no važno je naglasiti da je rizik doista iznimno malen. Govorimo o otprilike jednom slučaju na više od 67 tisuća žena, što nije razlog za paniku. Svaku hormonsku kontracepciju treba propisivati individualno, uz procjenu koristi i mogućih rizika, a kada postoje druge prikladne opcije, liječnik će s pacijenticom razgovarati i o njima. Žene koje su zabrinute, osobito ako godinama uzimaju ovu terapiju, trebaju se javiti svom ginekologu kako bi zajedno procijenili je li potrebno nastaviti s istim pripravkom ili razmotriti alternativu. Uz dužan oprez, mjesta panici nema, poručio je Šimunić.

Sličnu poruku šalje i HALMED. Novo upozorenje ne znači da žene trebaju samoinicijativno prestati uzimati kontracepciju, nego da liječnici i pacijentice trebaju biti svjesni mogućeg rizika i obratiti pozornost na simptome koji bi mogli upućivati na meningeom. Primjena dezogestrela ili etonogestrela sada je kontraindicirana kod žena koje imaju ili su ranije imale meningeom, a ako se tijekom liječenja postavi takva dijagnoza, terapiju treba odmah prekinuti.

Informacije o lijeku Novynette bit će ažurirane tako da meningeom bude naveden kao nuspojava nepoznate učestalosti, a HALMED poziva zdravstvene radnike da svaku sumnju na ovu nuspojavu prijave putem sustava OPeN.

Za žene koje koriste ovu vrstu hormonske kontracepcije najvažnija poruka ostaje da nema razloga za paniku. U slučaju dugotrajne primjene ili pojave simptoma poput upornih glavobolja, promjena vida ili sluha, gubitka osjeta mirisa ili epileptičkih napadaja, preporučuje se javiti liječniku. Odluku o nastavku, promjeni ili prekidu terapije uvijek treba donijeti u dogovoru s ginekologom, koji će procijeniti odnos koristi i rizika u svakoj pojedinoj situaciji.