Hrvati u Njemačkoj čine jednu od većih nacionalnih manjina. Osim u industriji i gospodarskom sektoru, prisutni su u raznim drugim područjima uključujući i akademsku zajednicu kao ugledni stručnjaci i znanstvenici te u političkom životu te zemlje.

O suradnji Hrvatske s Njemačkom razgovarali smo s Nj. Eksc. prof. dr. sc. Pascalom Hectorom, veleposlanikom SR Njemačke u Republici Hrvatskoj. Prof. Hector od kolovoza prošle godine službeni je predstavnik Njemačke u Hrvatskoj, a prije dolaska u Zagreb obnašao je višegodišnju dužnost veleposlanika u Danskoj.

Možete li definirati glavne ciljeve prema kojima ste usmjereni, kao njemački veleposlanik u Hrvatskoj?

– Upravo krajem ove i početkom iduće godine čekaju nas dvije doista velike obljetnice. Dana 19. prosinca bit će 35 godina od kada je Njemačka donijela odluku o priznanju Hrvatske kao suverene države.

Ta je odluke stupila na snagu 15. siječnja 1992., a isti dan uspostavili smo i diplomatske odnose. Mislim da je mnogim građanima Hrvatske taj trenutak priznanja i uspostave diplomatskih odnosa, koje smo uspostavili prvi, zajedno s Austrijom, još uvijek u živom sjećanju.

Veselim se da nam dolaze te dvije važne obljetnice i veleposlanstvo će ih obilježiti nizom aktivnosti. Njemačka i Hrvatska danas su bliski partneri u Europskoj uniji i NATO-u.

Posebno je pristupanje Hrvatske EU-u postavilo temelje za impresivnu priču o hrvatskome uspjehu. Financijska potpora – ali još više usvajanje sofisticiranog i stabilnog pravnog okvira EU-a – stvorili su uvjete koji su Hrvatskoj omogućili da potpuno razvije svoje iznimne potencijale i sposobnosti. Svjedoci smo tog uspjeha upravo sada!

Osim toga Hrvatsku i Njemačku povezuju intenzivne gospodarske, kulturne i ljudske veze. Gotovo pola milijuna hrvatskih građana živi u Njemačkoj, a tisuće njemačkih i hrvatskih poduzeća rade zajedno.

Moj je cilj tu suradnju dodatno produbiti, kako u gospodarstvu, uključujući i u obrambenu industriju, tako i u znanosti, obrazovanju i kulturi, ali i u svakodnevnom dijalogu s ljudima diljem Hrvatske.

Zato sam već do sada obišao brojne gradove, od Osijeka preko Varaždina i Čakovca do Pule, Rijeke, Zadra, Splita i Dubrovnika – Hrvatska je puno više od samog Zagreba.

Posebno mi je važno pitanje nedostatka kvalificirane radne snage, koje pogađa obje zemlje, te jačanje njemačkog jezika i strukovnog obrazovanja kao mosta prema tržištu rada. Naš zajednički zadatak je i jačanje europske konkurentnosti, energetska tranzicija i digitalna transformacija.

Jačanje suradnje

Kako vidite mogućnosti jačanja gospodarske suradnje između Hrvatske i Njemačke, osobito u području obnovljivih izvora energije, digitalizacije i novih tehnologija?

– Njemačko gospodarstvo prolazi kroz duboku transformaciju prema klimatskoj neutralnosti, a to otvara velike prilike za suradnju. Hrvatska ima izniman potencijal u obnovljivim izvorima energije, solarnoj i vjetroenergiji.

Njemačke tvrtke imaju veliko iskustvo u tim područjima te mogu biti važni partneri hrvatskom gospodarstvu. Vidim prostor za jaču suradnju u modernizaciji elektroenergetske mreže, koja je nezaobilazan preduvjet za daljnji razvoj Hrvatske, u proizvodnji zelenog vodika, kao i u energetskoj obnovi zgrada.

Hrvatska još uvijek nije potpuno iskoristila svoj potencijal obnovljivih izvora – to je područje gdje očekujem najbrži napredak u idućim godinama, uz, nadam se, snažnu prisutnost njemačkih partnera.

Zajedno možemo raditi na pojednostavljivanju procedura i olakšavanju pristupa investitorima tržištu. Jednako su važni digitalizacija, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i razvoj inovativnih industrija.

Europska konkurentnost ovisit će o tome koliko ćemo uspješno povezati znanje, istraživanje i investicije. Upravo u tome vidim velik prostor za daljnje jačanje njemačko-hrvatske suradnje.

Još jedan segment suradnje je i obrambena industrija koja u naše obje zemlje doživljava brzu i snažnu transformaciju. Raduje me da su njemačke i hrvatske tvrtke prepoznale međusobne prednosti i potencijale. To vodi do snažnog i, uvjeren sam, održivog rasta suradnje.

Zajednički interesi

Pojedine članice EU-a razlikuju se u mišljenjima o pitanjima poput ruske invazije na Ukrajinu, situacije na Bliskom istoku… Kako usuglasiti stavove i diplomatskim putem pronaći rješenja?

– Europska unija okuplja države različitih povijesnih iskustava i političkih tradicija, stoga su razilaženja u mišljenjima o pojedinim pitanjima sasvim prirodna. Međutim, upravo je sposobnost pronalaženja zajedničkih rješenja jedna od najvećih snaga europskog projekta.

Diplomacija u današnjem okruženju znači strpljiv rad na zajedničkim nazivnicima, čak i kad stavovi članica isprva izgledaju udaljeno. Najbolji primjer toga je odnos Njemačke i Francuske.

On nije snažan zato što se u svemu od prve slažemo, nego zato što smo spremni na dijalog, uvijek i stalno, kroz koji dolazimo do rješenja koje je svima prihvatljivo.

Europa je najsnažnija kad nastupa jedinstveno, a Njemačka smatra da međunarodno pravo, Povelja Ujedinjenih naroda i zaštita ljudskog dostojanstva moraju ostati temelji naše vanjske politike.

Redoviti dijalog na razini EU-a, ali i bilateralni razgovori između država članica, ključni su da se razlike u nijansama ne pretvore u razdore. Hrvatska, kao pouzdan partner na jugoistoku Europe, ima važnu ulogu u oblikovanju te zajedničke europske pozicije.

Rat u Ukrajini ušao je u petu godinu, a mir se i dalje čini kao daleka opcija. EU ustrajava na sankcijama prema Rusiji, dok istovremeno Ukrajini pomaže golemim financijskim i vojnim sredstvima. Gdje je svemu tome kraj?

– Svi želimo da brutalna agresija Rusije na Ukrajinu završi što prije. Međutim, mir može biti održiv samo ako počiva na međunarodnom pravu i poštovanju suvereniteta Ukrajine.

Europska unija je od početka ruske agresije najveći kolektivni donator Ukrajini i mora ostati stup potpore – financijske, vojne i humanitarne – sve dok se ne postigne pravedan i trajan mir koji poštuje ukrajinski suverenitet.

Njemačka je uz SAD najveći pojedinačni davatelj svih oblika pomoći, a zajedno sa saveznicima najavljen je nastavak potpore i u sljedećim godinama. S druge strane, sankcijama i ostalim mjerama radimo golem pritisak na Rusiju i posljedice toga se osjete.

EU pritom mora igrati ulogu i u obnovi Ukrajine te u njezinu europskom putu, jer članstvo Ukrajine u Uniji šalje jasnu poruku da agresijom granice u Europi ne mogu biti promijenjene silom.

Ujedno moramo jačati vlastitu sigurnost, otpornost i obrambene sposobnosti. U samoj srži ideje Europske unije su ideali mira i ljudskog dostojanstva, ona je zajednica koja nosi odgovornost za sigurnost svojih građana.

Svim članicama je važno da NATO ostane snažan i vjerodostojan, kao jedina zajednička obrambena snaga Europe, odnosno zemalja EU-a. Čini li se dovoljno kako bi se osiguralo da taj obrambeni savez ostane uspješan?

– NATO ostaje temelj europske sigurnosti i transatlantskog partnerstva. Sigurnosno okruženje posljednjih godina bitno se promijenilo, zbog čega europske članice preuzimaju veću odgovornost za vlastitu obranu.

Njemačka je od 2022. više nego udvostručila davanja za obranu i preuzela vodeću ulogu u jačanju istočnog krila Saveza, uključujući trajnu brigadu u Litvi.

Dogovor saveznika o novim, znatno višim ciljevima ulaganja pokazuje da Europa ozbiljno shvaća odgovornost za vlastitu sigurnost, umjesto da se oslanja isključivo na američko jamstvo.

Istovremeno je od presudne važnosti zadržati čvrsto transatlantsko partnerstvo koje desetljećima osigurava europski mir i stabilnost, a u što sam potpuno siguran, činit će to i nadalje. Od jake Europe u Savezu profitira i sam SAD.

Najjača vojska

Američki predsjednik Trump zalaže se za veća izdvajanja za NATO europskih članica, što je prihvaćeno kao zajednički plan za iduće razdoblje. Njemačka za obranu izdvaja 2,1 posto BDP-a, a intencija je da taj iznos dostigne 5 posto BDP-a. Koji su planovi Njemačke u pogledu razvoja njezinih obrambenih snaga?

– U međuvremenu smo za ovu godinu došli do 2,69 posto BDP-a. Savezni kancelar Merz nedvosmisleno je izjavio da bi Bundeswehr trebao postati najjača konvencionalna vojna sila u Europi, a ministar Wadephul najavio je postupno povećanje ulaganja prema pet posto BDP-a, u skladu s novim NATO ciljevima od 3,5 posto za vojsku i 1,5 posto za obrambenu infrastrukturu.

Sigurnost zahtijeva ulaganja i u ljude i u tehnologiju. Njemačka nastavlja modernizaciju Bundeswehra kroz ulaganja u protuzračnu obranu, digitalne sustave, besposadne platforme, logistiku i europske obrambene projekte.

Istodobno ulažemo u obrazovanje, obuku i privlačenje novih stručnjaka jer nijedna tehnologija ne može potpuno zamijeniti kvalitetno osposobljene ljude. Cilj je izgraditi suvremene, interoperabilne i pouzdane oružane snage koje mogu učinkovito djelovati zajedno sa saveznicima.

Foto Luka Antunac/PIXSELL

Osim ukrajinskog rata svjetsko krizno žarište je i rat SAD-a i Irana, koji unatoč mirovnim pokušajima i dalje ne prestaje, a zbog blokade Hormuškog tjesnaca strada međunarodni transport nafte i plina, gospodarstva pojedinih zemalja, uključujući i mogućnost prehrambene krize ako se ovaj problem ne riješi. Kakav je vaš stav u ovom pogledu?

– Sloboda plovidbe jedan je od temelja međunarodne trgovine. Hormuški tjesnac jedna je od najosjetljivijih točaka svjetske trgovine, kroz koju prolazi ne samo nafta i plin nego i velik dio gnojiva ključnih za globalnu prehrambenu sigurnost.

Svaka eskalacija u tom području izravno pogađa cijene hrane, posebice u zemljama u razvoju. Njemačka zagovara diplomatsko smirivanje napetosti i očuvanje slobode plovidbe kao međunarodnog interesa, uz jačanje europske otpornosti kroz diversifikaciju dobavnih lanaca gnojiva i hrane, kako Europa ne bi bila talac jedne uske pomorske rute .

Dugoročno je presudno diversificirati opskrbne lance i povećati otpornost međunarodne trgovine kako bi se smanjile posljedice regionalnih kriza.

Stabilna i prosperitetna Afrika u interesu je i Europe

Afrički kontinent obiluje ljudskim potencijalom. Stoga mnoge zemlje usmjeravaju svoj interes prema Africi. Kako Njemačka vidi svoju buduću suradnju sa zemljama Afrike u području gospodarskog razvoja, obrazovanja i upravljanja migracijama te koje su ključne inicijative koje planira poduprijeti u sljedećim godinama?

– Njemačka Afriku promatra kao važnog i ravnopravnog partnera i ona je u samoj srži naše vanjske politike. Afrika je kontinent s najmlađim stanovništvom svijeta i golemim demografskim, gospodarskim i inovacijsko-razvojnim potencijalom i mi želimo biti partner, a ne samo donator.

Zato razvijamo strategije koje uzimaju u obzir Afriku kao kontinent, ali ujedno slijede specifične pristupe prilagođene pojedinim afričkim državama. Želimo proširivati suradnju u području obnovljivih izvora energije, digitalne infrastrukture, strukovnog obrazovanja, znanosti i poduzetništva.

Jednako su važni jačanje dobrog upravljanja, vladavine prava i stvaranje perspektive za mlade. Kada je riječ o migracijama, cilj je razvijati zakonite mogućnosti mobilnosti za kvalificirane radnike, uz istodobnu borbu protiv nezakonitih migracija i njihovih uzroka.

To znači ulaganja u obrazovanje i strukovno osposobljavanje. Dugoročno gledano, stabilna i prosperitetna Afrika u interesu je i Afrike i Europe. Zbog toga zagovaramo i jaču zastupljenost afričkih država u međunarodnim forumima, posebno tu mislim na UN i G20.