Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, uz nadležno ministarstvo čelna je osoba najznačajnije, ne samo turističke, nego i institucije o kojoj ovisi petina hrvatskog gospodarstva.

Nedavno mu je potvrđen novi četverogodišnji mandat tako da će uskoro zaokružiti i puno desetljeće na čelu HTZ-a.

Turizam je u »njegovo doba« prolazio kroz velike turbulencije, prvenstveno zbog globalnih zdravstvenih i političkih procesa, ali i zbog domaće odluke i provedbe jednog od najvećih strateških zaokreta u novijoj povijesti.

I ma koliko nam turizam osiguravao vrlo stabilni, uravnoteženi priljev sredstava, s dolaskom samog »srca sezone«, ljetnih mjeseci, u pravilu kreće i lavina kritika, od medija do neposrednih dionika turizma, ove su godine to – iznajmljivači.

(Ne)objektivne interpretacije

Ne smiruju se kritike »privatnog sektora«, sustava iznajmljivača koji i dalje čine najznačajniji dio domaće turističke ponude. Prije nekog vremena to su bile promjene u visini davanja, sada je to vaša izjava u kojoj ih, kako su shvatili, kudite u odnosu na hotelsku ponudu čije ste ovogodišnje poslovanje pohvalili? Radikalniji idu do toga kako ih »krivite za lošije lipanjske rezultate«.

– Moja izjava je u ovom slučaju pogrešno interpretirana, nikad nisam rekao da je privatni smještaj problem hrvatskog turizma, naprotiv, on je jedan od njegovih najvećih aduta i desetljećima značajno doprinosi ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. To potvrđuje i činjenica da najveći broj naših gostiju boravi upravo u obiteljskom smještaju koji u ukupnim komercijalnim kapacitetima naše zemlje ostvaruje udio od 52 posto.

Međutim, ono na što sam upozorio jest to da različiti segmenti turističke ponude posluju u različitim tržišnim okolnostima. Hotelski sektor i obiteljski smještaj imaju različite poslovne modele, različite troškove i različitu strukturu gostiju, pa je normalno da će se i njihovi rezultati razlikovati.

To nije kritika bilo koga, činjenica je da hoteli ostvaruju bolju popunjenost, što uostalom pokazuju i ovogodišnji rezultati predsezone.

Da ne bi bilo zabune, naš je interes i cilj da uspješni budu svi, od obiteljskog smještaja i hotela, pa sve do kampova i nautičkog sektora. Također, često ističemo da privatni iznajmljivači daju onu dodanu vrijednost hrvatskom turizmu s obzirom na to da su oni u direktnom kontaktu s gostom te da kroz svoju ljubaznost i predanost poslu stvaraju autentični doživljaj destinacije.

Kako objašnjavate da se malo ili nikako isticalo jako dobre svibanjske rezultate, u nekim su vrlo ozbiljnim sredinama išli i iznad 20 posto, ali se zato lipanjsku negativu, na koju je rasporedom blagdana utjecala i svibanjska pozitiva, jako naglašava. Zbog čega svake godine imamo sličnu priču – Duhovi i Tijelovo, bavarski školski praznici, »srpanjska rupa«, da bi se tamo negdje u studenom dogodila utihnina na svim mrežama jer su podaci u pravilu – pozitivni?

– To upravo potvrđuje ono što cijelo vrijeme govorimo – turističke rezultate ne treba ocjenjivati na temelju jednog tjedna ili jednog mjeseca. Ove godine smo imali iznimno snažan svibanj, dok je dio prometa koji se prošle godine ostvario u lipnju, zbog rasporeda blagdana i školskih praznika, prebačen u svibanj. Zato je jedino ispravno promatrati rezultate kumulativno.

Turizam je izrazito osjetljiv na kalendar, dovoljno je da se pomaknu Uskrs, Duhovi, Tijelovo ili školski praznici na našim najvažnijim emitivnim tržištima pa da se promet između dva mjeseca značajno preraspodijeli. To nije specifičnost Hrvatske, nego svih turističkih destinacija na Mediteranu.

Zato i ističemo ukupnu sliku, a činjenica jest da naša zemlja u dosadašnjem dijelu godine ima rezultate na razini lanjskih koji su, podsjećam, bili rekordni. Nadolazeća 2027. će biti još izazovnija budući da Uskrs pada još ranije, a time i raspored ostalih blagdana.

Mediteranski bazen

Gotovo da se nije komentirala ni statistika prema kojoj je Hrvatska zabilježila mnogo bolje polugodište od direktnih konkurenata – Grčke, Španjolske, Turske…

– Navedeno pokazuju podaci Eurostata i na to smo vrlo ponosni. No, dodao bih i primjer isticanja pada turističkog prometa s njemačkog tržišta u lipnju, dok takvu pozornost javnosti nisu dobili rezultati u svibnju u kojem su njemački gosti imali rast od 84 posto u noćenjima. Možda je u naravi čovjeka da veću pažnju pridaje stvarima koje imaju negativnu konotaciju, ali naglasak bi uvijek trebao biti na točnim, preciznim i objektivnim interpretacijama.

Nakon velikih potresa izazvanih prelaskom na euro koji su imali za posljedicu značajan rast cijena usluga i pojedinih artikala – sjetimo se famozne kuglice sladoleda – sve se polako smiruje. Štoviše, i statistika je pokazala kako je u mnogim sektorima, pa tako i cijenama u trgovinama, Hrvatska u mediteranskom bazenu sasvim konkurentna?

– Hrvatska nije ni najskuplja, ali nije ni najjeftinija destinacija, odnosno u mnogim segmentima imamo vrlo konkurentne cijene u odnosu na druge turističke zemlje.

Naravno, uvijek postoje pojedinačni primjeri koji privuku veliku pažnju javnosti, poput često spominjane kuglice sladoleda, ali oni ne daju cjelovitu sliku hrvatskog turizma.

Gosti destinaciju doživljavaju kroz ukupno iskustvo, odnosno kroz kvalitetu smještaja, ugostiteljsku ponudu, sigurnost, uređenost destinacija, gostoljubivost, te naravno odnos cijene i kvalitete. Upravo je taj odnos vrijednosti za novac danas ključan. Zato je važno ono što stalno naglašavamo – određenu cijenu mora pratiti i određena kvaliteta pružene usluge.

Turistička reforma

Strateški gledano, u domeni privatnog iznajmljivanja daleko je veći problem »nekomercijalni smještaj«, koji i sami znate isticati kao sasvim »normalni« dio statistike. Jasne su nam odredbe o »nepovredivosti privatnosti«, prava koja imaju vlasnici »vikendica«, no ne krije li se u toj sivoj zoni najveći problem, ne krije li se tu na milijune nevidljivih noćenja? Posla koji ne snosi odgovornost, niti plaća davanja?

– Navedeno upravo i predstavlja jedan od razloga zašto se krenulo u svojevrsnu sveobuhvatnu reformu turizma. Ipak, pritom moram naglasiti da problem nije sam broj registriranih kapaciteta u nekomercijalnom segmentu jer bi svaka vikendica, bila ona na moru ili u unutrašnjosti, trebala biti registrirana kao takva.

Problem je kada se objekt tako prijavi, a istovremeno obavlja djelatnost iznajmljivanja. Tome se mora stati na kraj, odnosno tu apsolutno želimo zaštititi one prave iznajmljivače koji sve rade u skladu sa zakonom i propisima. Takva nelojalna konkurencija samo dovodi do slabije popunjenosti, pada kvalitete ponude i usluga, a u konačnici i cijena, što nije fer prema onima koji uredno podmiruju sve svoje obveze i koji se ovim poslom bave kao primarnim.

Vratimo li se hotelima, u jednom mirnijem tonu, i dalje jako sporo rastu u ukupnom udjelu. K tome, nikako da nam se »dogodi« ulazak najznačajnijih kompanija, onog s globalnog vrha u tom vidu poslovanja?

– Hotelski sektor u Hrvatskoj kontinuirano raste, možda ne onom dinamikom kojom bismo svi željeli, ali važno je da raste prije svega u kvaliteti. Posljednjih godina svjedočimo značajnim ulaganjima u hotele više kategorije, obnovu postojećih objekata i razvoj cjelogodišnje ponude, što je za hrvatski turizam iznimno važno.

Naravno da bismo voljeli vidjeti još više investicija i dolazak dodatnih međunarodnih hotelskih brendova, ali moram naglasiti da u Hrvatskoj već sada posluju Hilton, Marriott, Hyatt, Accor, Radisson i drugi. Valja spomenuti i domaće hotelske kompanije poput Valamara, Maistre, Plave Lagune, pod međunarodnim brendovima, Aminessa… koje kroz kontinuirana ulaganja podižu razinu kvalitete, ali i konkurentnost hrvatskog turizma.

Obala vs. kontinent

Drugi, možda i najveći problem, ali i mogućnost, je ekstreman nesrazmjer između »kontinentalnog« i »morskog« turizma. Zbrojimo li i kontinentalne dijelove jadranskih županija, s izuzetkom najsjevernije i najjužnije, kao i sve »iznad Bosiljeva«, s izuzetkom metropole Zagreba, jedva dolazimo do tri posto udjela?

– Hrvatska je dominantno prepoznata kao jedna od vodećih destinacija Mediterana, naša jadranska obala je iznimna te u svjetskim razmjerima predstavlja poprilično jedinstvenu komparativnu prednost naše zemlje, dok turistički proizvod kontinentalnog turizma, u rasponu od solidnog do vrlo razvijenog, posjeduju sve države Europe i šire.

Međutim, naše bogatstvo i resursna osnova daju nam za pravo vjerovati da Hrvatska i u kontinentalnom turizmu ima sve preduvjete daljnjeg rasta i razvoja, posebice izvan glavnih ljetnih mjeseci, a da je tome tako pokazuju i podaci za prvih šest mjeseci ove godine tijekom kojih je na kontinentu ostvareno 16 posto svih dolazaka.

Unatoč i dalje malom ukupnom udjelu, zamjetan je velik porast zanimanja za ulaganje u turizam na kontinentu. Mada, oni koji su već u njemu imaju nemale pritužbe na tretman tih dijelova Hrvatske u sajamskoj ili marketinškoj prezentaciji hrvatskog turizma.

– Kontinentalni dijelovi Hrvatske posljednjih godina bilježe značajan iskorak kroz nova ulaganja, razvoj novih turističkih proizvoda te sve veći interes domaćih i inozemnih gostiju.

Gosti danas sve više traže autentična iskustva, aktivni odmor, eno-gastronomiju, wellness, kulturnu baštinu i boravak u prirodi, upravo ono što kontinentalna Hrvatska nudi tijekom cijele godine. Iz svoje pozicije mogu potvrditi koliko se posljednjih godina ulaže u promociju cjelogodišnjeg turizma, pri čemu kontinentalni dio Hrvatske stavljamo u prvi plan.

Smatram da je ključ daljnjeg uspjeha još bolja suradnja nacionalne, regionalnih i lokalnih turističkih zajednica te samih poduzetnika kako bi se stvorili dovoljno atraktivni i konkurentni sadržaji za još veći dolazak gostiju.

Sjajan primjer je Općina Čepin gdje se odlično osmišljenim čitavim nizom investicija promijenila ne samo vizura tog kraja, već dogodila potpuna transformacija mjesta koje danas obiluje modernom turističkom ponudom. Drago mi je da i HTZ daje doprinos ulaganjima i poticanju razvoja kontinenta kroz dodjelu sredstava iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent​ putem kojeg smo u šest godina dodijelili preko 37 milijuna eura.

Nije li upravo »kontinent« savršeni poligon, da ga tako nazovemo, za veliki rast hrvatskog turizma, a bez da se »more« dodatno značajnije opterećuje?

– Apsolutno. Upravo je razvoj kontinentalnog turizma jedan od najvažnijih strateških smjerova hrvatskog turizma. Tu vidimo najveći potencijal za održivi razvoj, veći broj noćenja i veću potrošnju po gostu.

Cilj nije da kontinent bude alternativa ili konkurencija obali i moru, nego jednako vrijedan motiv dolaska u Hrvatsku. Do kraja ove godine u funkciji ćemo imati 13 renoviranih, obnovljenih i gotovih investicija u zdravstvenom turizmu, toplicama i wellness ponudi na kontinentu koje ćemo itekako znati predstaviti potencijalnim gostima.

Iskorak u promociji

Bilo je komentara, pa i rezigniranih reakcija kako je, u inače sjajnom spotu s Johnom Malkovichem, minorizirana kontinentalna komponenta?

– Znam da se svaki naš potez pomno prati, analizira, komentira i drago mi je da je tako, a posebno mi je drago što je velika većina komentara na novi imidž-video hrvatskog turizma iznimno pozitivna. Svaki video ili promotivna kampanja ima određeni fokus i nemoguće je u jednom spotu jednako predstaviti sve ljepote Hrvatske. Razumijem s jedne strane primjedbe dijela turističkih djelatnika jer logično je da žele veću vidljivost svojih destinacija, no smatram da ukupni učinak videa treba promatrati puno šire.

Ovim smo napravili veliki iskorak u promociji Hrvatske, izašli smo iz neke svoje komfort zone, u prvi plan stavili smo storytelling, naše običaje, malo smo se i našalili na svoj račun, pokazali smo djelić karaktera naših ljudi i to uz veliku svjetsku filmsku zvijezdu i odličnog producenta hrvatskih korijena. Ponosan sam kako je sve na kraju ispalo, a smatram i kako je kontinent solidno zastupljen u promotivnom videu.

 Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Kako napreduje »local host«, ne kampanja, nego generalni zaokret u tretmanu, modalitetu rada, posebno u »domaćinskom pristupu« privatnih iznajmljivača prema gostima?

– HTZ je prvi put osmislio i pokrenuo cijeli koncept ocjenjivanja i brendiranja obiteljskog smještaja kroz oznaku local host. Oznaka pridonosi još većoj prepoznatljivosti domaćina koji svojim gostima pružaju autentično iskustvo boravka te koji na taj način njeguju vrijednosti hrvatske gostoljubivosti.

Cilj nije samo istaknuti kvalitetne privatne iznajmljivače, već dodatno potaknuti »domaćinski pristup« i naglasiti važnost osobnog odnosa prema gostu, lokalnih preporuka i doživljaja destinacije.

Dosadašnji odaziv je pozitivan i pokazuje da domaćini prepoznaju vrijednost oznake Local Host koju već sada ima više od 3.400 objekata u Hrvatskoj, od obale do kontinenta. Osmišljena je i cijela kampanja na ukupno devet tržišta, kao i promotivni video u nekoliko jezičnih varijanti. Stoga pozivamo i sve ostale privatne iznajmljivače i domaćine koji ispunjavaju propisane uvjete da se uključe u program, postanu nositelji oznake i tako iskoriste brojne benefite. Time ne doprinose samo vlastitoj prepoznatljivosti i promociji na globalnom tržištu, već i stvaranju dodatne vrijednosti hrvatskog turizma u cjelini.