Foto ARHIVA NL
Pacijenti se ne prozivaju prema vremenu za koje su naručeni, nego prema redoslijedu kojim su se upisali na glavnom šalteru, kaže Neven Grubišić iz Kostrene
povezane vijesti
RIJEKA – Ako pacijent dobije termin u određeno vrijeme, tada to vrijeme mora imati stvarno značenje.
Dulje čekanje zbog hitnih slučajeva ili manjka osoblja nije problem ako postoji jasan i pravedan redoslijed, jer tada pacijenti znaju da će svi doći na red prema jednakim pravilima, upozorava Neven Grubišić iz Kostrene, opisujući u svojem prigovoru kojeg je poslao upravi riječke bolnice i našoj redakciji, svoje iskustvo s načinom rada ambulanti Kliničkog bolničkog centra Rijeka na sušačkom lokalitetu.
Postavljanje holtera
Naime, nedavno je bio tamo na postavljanju holtera i zasmetalo ga je kako pacijenti koji su naručeni kasnije ulaze prije onih naručenih ranije.
Prema njegovim riječima, medicinske sestre odgovorile su mu da »vrijeme naručivanja ništa ne znači« te da im je tako naloženo raditi.
– Pacijent prilikom naručivanja dobije točno određen datum i vrijeme pregleda.
Međutim, kada dođe na pregled, prvo se mora upisati na glavni šalter koji na lokaciji Sušak počinje raditi tek u 8 sati. Nakon upisa pacijent odlazi ispred ambulante i čeka da bude prozvan.
Problem nastaje zato što se pacijenti, prema riječima medicinskog osoblja, ne prozivaju prema vremenu za koje su naručeni, nego prema redoslijedu kojim su se upisali na glavnom šalteru.
Naime, mnogi, uglavnom stariji građani koji nemaju poslovnih obveza, dolaze ispred glavnog šaltera znatno prije njegova otvaranja u 8 sati te već tada formiraju red.
Iako su često naručeni za kasnije termine, zbog ranijeg upisa budu prozvani prije pacijenata koji su uredno došli u vrijeme za koje su naručeni.
Na taj se način potpuno narušava svrha naručivanja na određeno vrijeme. Pacijenti koji čekaju ne znaju kada će doći na red pa međusobno ispituju jedni druge za koje su termine naručeni kako bi pokušali procijeniti koliko će još čekati.
Takva situacija stvara nepotreban stres, nezadovoljstvo i sukobe među ljudima koji su ionako došli u bolnicu zbog zdravstvenih problema, upozorava Grubišić.
Posebno naglašava da je riječ o javnom zdravstvenom sustavu koji financiraju svi građani te smatra da u takvom sustavu svaki pacijent mora imati osjećaj da se prema svima postupa jednako, transparentno i prema unaprijed poznatim pravilima.
– Mnogi su građani izdvajali i izdvajaju dio svojih primanja za javno zdravstvo, a mnogi su se i oružjem borili za državu u kojoj bi svi trebali biti jednaki pred institucijama.
Upravo zato ovakve situacije posebno bole. Ovo, nažalost, nije izolirani slučaj.
U posljednje vrijeme morao sam obaviti više različitih pretraga te sam primijetio da se vrijeme naručivanja vrlo često ne poštuje. Iz razgovora s medicinskim osobljem proizlazi da one ne postupaju samostalno, već prema organizaciji rada koja im je određena. Ne pišem ovaj prigovor kako bih prozivao pojedine medicinske sestre ili liječnike.
Naprotiv, vjerujem da većina njih radi prema pravilima koja su im zadana.
Pišem vam zato što smatram da postojeći sustav stvara veliku količinu frustracije, nepravde i gorčine među pacijentima.
Nitko ne može znati gdje je granica nečijeg strpljenja i tolerancije. Smatram da je odgovornost ustanove organizirati rad na način koji će takve situacije spriječiti, a ne stvarati uvjete u kojima će među pacijentima rasti osjećaj nejednakosti i nepovjerenja, zaključuje Grubišić.
Interni postupci
Na temelju njegovog prigovora poslali smo upit KBC-u Rijeka iz čije smo uprave ubrzo dobili jednake odgovore.
U riječkoj bolnici potvrdili su da su zaprimili prigovor pacijenta koji se odnosi na organizaciju prijema pacijenata u polikliničkom dijelu rada na lokalitetu Sušak istaknuvši pritom kako svaku predstavku razmatraju s dužnom pažnjom jer im je cilj osigurati kvalitetnu zdravstvenu skrb, ali i što bolju organizaciju rada i iskustvo pacijenata.
– Važno je istaknuti da temelj pritužbe predstavlja planirani dolazak pacijenata u ambulantu, no redoslijed prijema ne može uvijek biti identičan vremenu narudžbe.
Na organizaciju rada tijekom ambulantnog rada utječu hitni pacijenti, duljina i složenost pojedinih pregleda, nepredviđene medicinske okolnosti te drugi organizacijski čimbenici koji se ne mogu unaprijed predvidjeti. Razumijemo da pacijentima takve situacije mogu stvoriti dojam neujednačenog postupanja, osobito ako nisu upoznati s razlozima odstupanja od planiranog rasporeda.
Upravo zato kontinuirano radimo na unapređenju organizacije rada i komunikacije s pacijentima, kako bi postupci bili što jasniji i transparentni.
U KBC-u Rijeka pacijenti se primaju prema medicinskim i organizacijskim kriterijima, a svaki navod koji upućuje na moguće odstupanje od uobičajenog načina rada provjerava se kroz redovite interne postupke što će slijediti i u ovom konkretnom slučaju, stoji u odgovoru KBC-a Rijeka.