I dok se na globalnoj svjetskoj pozornici sudaraju terorizam, nasilje, kriza i beznađe, ovogodišnji 23. sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora okreće se iznimno tankoćutnoj i misaonoj temi – intimi. O tome kako će Sajam promišljati intimu, pitali smo Magdalenu Vodopiju, direktoricu Sajma.

– Intima ne postoji bez i izvan vanjskoga svijeta. Terorizam, nasilje, kriza i beznađe prodiru u našu intimu, utječu na nju, na određen je način poništavaju, mrve njezinu esenciju. Sajam će propitivati intimu upravo u odnosu na današnji trenutak kroz okrugle stolove Kraj intime i Javnost intime na društvenim mrežama.

Autori će podijeliti fragmente svoje intime kroz knjige o svom djetinjstvu, kroz obiteljske sage, nesretne sudbine cijelih naroda. Luan Starova sudbinu svoje majke zrcali u sudbini albanskog naroda, dok Varužan Vosganjan promatra svoje djetinjstvo i povijest nesretnog puta svoje obitelji kroz stradanja Armenaca. Čut će se autorov glas, protagonistov glas, kroz prikaze povijesnih događaja autora Lazzla Vegela o šezdeset i osmoj u Novom Sadu.

Intimni biografski zapisi

Prikazat će se literarizirane intime povijesnih ličnosti i književnih likova koji su uklopljeni u kontekst važnih povijesnih događanja. Olga Slavnikova s neobičnom ljubavnom pričom koja se događa sto godina nakon Oktobarske revolucije, snažno povezuje priču s tim prijelomnim trenutkom ruske i svjetske povijesti. Dragan Velikić pripovijeda o Joyceu i njegovoj Nori, Puli, ali i jednoj bečkoj azilantskoj priči.

Autori će predstaviti publici i svoje dnevnike, svoje najintimnije biografske zapise. Zdravko Zima donosi nam »Dnevnik jednog mitomana«, Igor Mandić »Predsmrtni dnevnik«, a Rade Šerbedžija u knjizi »Poslije kiše« koju će premijerno predstaviti u Puli, dnevnički progovara o sebi nakon odlaska iz Hrvatske u Ameriku. U programu je i jedna klasična biografija, biografija velike sportašice Sandre Paović koju je ispisao novinar Željko Žutelija.

Prava poslastica za publiku

Sajma bit će, vjerujem, prvo predstavljanje u Hrvatskoj knjige koja već u široj regiji ima status izdavačkog poduhvata godine. Riječ je o knjizi Radivoja Cvetićanina »Konstatinović: hronika«, o životu i radu, liku i djelu Radomira Konstatinovića autora kultne knjige »Filozofija palanke«.

Uz središnju temu, u programu ste spojili Hercegovinu i Francusku. Kako vam je to uspjelo?

– Uspjelo nam je jer ova dva programa nismo ni pokušali spojiti na klasičan način.

Oni na Sajmu teku usporedo, ali samo na prvi pogled. Program Hercegovina čita, kao i program A propos koji je posvećen francuskoj i frankofonoj književnosti imaju u sebi pregršt intime. Dakle, spojili smo ih preko središnje teme. Kome će se ove godine radovati pulska sajamska publika?

– Mogu reći samo nekoliko pretpostavki, nešto u svoje ime jer kad moram odgovoriti na ovakvo pitanje sjetim se uvijek nepredvidive pulske publike i duboko udahnem. Radujem se jako Varužanu Vosganjanu, njegova »Knjiga šapata« najbolja je knjiga koju sam pročitala ove godine. Radujem se i sjajnom austrijskom piscu Christophu Ransmayru, kojega smo zvali i prošle godine jer nam je njegova neobična knjiga »Atlas uplašenog čovjeka« bila važna za temu Transatlantik. Srećom dolazi ove godine s isto tako izuzetnom knjigom Cox.

Vjerujem da će pulska publika prepoznati i Luana Starovu, jednu od književnih legendi u Makedoniji, autora kojeg dobro poznaju i francuski čitatelji, a u Hrvatskoj je nedovoljno poznat. Gotovo sam sigurna da će se Puljani radovati piscima koji su im dobro znani, a nisu dugo bili u Puli: Andreju Nikolaidisu, Laszlu Vegelu, Žarku Paiću i uvijek iznenađujućem Igoru Mandiću. Mladi slovenski autor Dino Bauk dolazi s knjigom »Kraj. Iznova« koja progovara o fenomenu »izbrisanih« u Sloveniji. Intrigantna tema, vjerujem da će publiku zanimati. Iz Ljubljane nam dolazi i poznata kulturologinja Ksenija Vidmar Horvat s knjigom »Imaginarna majka: rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća«.

Ksenija Vidmar Horvat mogla bi ponoviti prošlogodišnji uspjeh Svetlane Slapšak na pulskom Sajmu. Nove autorice Koja je od programskih, tematskih cjelina, po vašem sudu, najbolje zaokružena, najsadržajnija?

– Tematski nije lako raditi. Iznimno ovisite o knjigama koje su objavljene u Hrvatskoj, posebno o prijevodima. Naravno, ovisite i o tome može li autor koji vam se uklapa u temu stići do Pule u terminu Sajma. Ovisite i o novcu, naravno, posebno kad su honorari poznatih svjetskih pisaca u pitanju. Mislim da smo uz sve spomenuto uspjeli zaokružiti tri glavne teme Sajma i da svaka ima svoju »nit vodilju«. Ipak, izdvojila bih program Hercegovina čita za koji mislim da je posebniji od drugih, jer je stvoren s namjerom rušenja predrasuda o Hercegovini i Hercegovcima koje su u Hrvatskoj itekako prisutne. Vjerujem da smo u tome uspjeli.

Naš hercegovački program ne sadrži bijele čarape i mercedese, gangu i derneke – klasični priglupi model kojim se Hercegovci u Hrvatskoj označavaju. Program je osmišljen na temeljima velike kulture i duha ove regije, velikih umjetnika koji su se u njoj rodili poput A. B. Šimića, Maka Dizdara, Mirka Kovača, Dušana Vukotića.

Za mene taj je program kao slike Počitelja Safeta Zeca: poetičan i potresan. Koja nova imena za našu čitalačku publiku Sajam dovodi u Pulu?

– Dolaze nam dvije autorice na koje posebno želimo upozoriti hrvatske izdavače: Kaouther Adimi i Maryam Madjidi koje pišu na francuskom jeziku. Adimi je porijeklom iz Alžira, a Madidji iz Irana. Obje su nagrađivane u Francuskoj, a romani im imaju sjajan prijem, kako kod publike tako i kod kritike, prevedene su na više jezika. Nadamo se da ćemo s njihovim predstavljanjem imati uspjeha kao i s Ece Temelkuran, izvrsnom turskom autoricom, hrabrom novinarkom i aktivisticom, kojoj su u Hrvatskoj nakon nastupa na pulskom Sajmu objavljene dvije knjige. Dolazi nam i Adrien Bosc, kojega možemo čitati na srpskom u izdanju beogradske Geopoetike, ali također preporučujemo da se njegov roman »Konstelacija«, nagrađen Velikom nagradom Francuske akademije, objavi i u Hrvatskoj.  

Pulske i istarske teme

Niz je programa u kojima se predstavljaju autori vezani uz Istru i Pulu.

– Važno nam je progovarati o našim, pulskim i istarskim temama i predstavljati autore koji ovdje stvaraju. Nije svake godine produkcija ista, ove godine imali smo i puno sreće, ima stvarno dobrih, zanimljivih knjiga koje su izišle nedavno, a neke stižu na sajam vruće, tek iz tiskare. Izvrstan prevoditelj, naš sugrađanin Milan Soklić predstavit će svoj roman »Izlet na Kras«. Maroje Mihovilović u knjizi »Mi djeca Solferina« progovara o svojoj istarskoj obitelji, a Milorad Stojević u knjizi ogleda »Istria mobilissima« o istarskim književnicima.

Predstavljamo i knjigu intervjua legendarne ravnateljice Arheološkog muzeja Istre, Vesne Girardi Jurkić. Igor Zirojević i Paola Orlić, ovoga puta u suradnji s Milanom Rakovcem nastavljaju svoj serijal »Pula – grad interval«.

Knjiga »Čuvari« progovara fotografijom i riječju o talijanskoj arhitekturi u Puli, o dugo prešućivanim, sjajnim pulski arhitektima iz 30-ih godina prošloga stoljeća. Knjiga stiže izravno iz tiskare na Sajam.  Koji vas programi posvećeni Puli i Istri posebno diraju?

– Da, za mene bit će tu i puno emocija. Prvog dana Sajma s knjigom drama »Kad je vrijeme stalo« nastupa Puležanka Dora Delbianco. Vrtila se Dora po Sajmu kao sasvim mala djevojčica, pa onda kao srednjoškolka, a eto sad nam se vraća kao nagrađivana autorica. Zvuči patetično, ali mene ta činjenica dira. Kao što me dira što će na Sajmu ove godine, nakon dugo vremena, nastupiti naš bard: svaštar, novinar, kozer i pjesnik Drago Orlić.

On je jedan od nekolicine pjesnika koji su pod dirigentskom palicom Boška Obradovića otvarali stihovima prvi Sajam, s balkona na Forumu, daleke 1995.

Ipak, mislim da će najemotivniji trenutak svih pulskih, istarskih programa biti programi posvećeni likovnom umjetniku i dizajneru Predragu Spasojeviću: dokumentarni film o njemu »Mapa puna snova« i izložba »Intime građanina P. S.« na kojoj će biti prvi put izložene njegove erotske grafike i crteži. Libar za vajk Nagrada »Libar za vajk« odmah nakon najave izazvala je veliku pozornost.

– Ako imaju »nešto u sebi« nagrade uvijek dižu prašinu. A čini se da je »Libar za vajk« jedna od tih. Kao knjižarka »sa stažom« mogu reći da je nagrada uhvatila osnovu kretanja knjige od autora do publike, uzimajući u obzir veliki trud izdavača i njegovu presudnu ulogu u stvaranju knjige, kao i presudnu ulogu knjižarske struke u približavanju knjige publici. I po tome je jedinstvena u Hrvatskoj. Sama činjenica da će čitalačka publika presuditi, a prije toga razmišljati o tome koja bi knjiga od izloženih na Sajmu mogla prerasti njihovo vrijeme, ostati u njihovoj kućnoj knjižnici i sljedećih generacija, daje ovoj nagradi dodatnu posebnost.