OPATIJA – Promjena statusa dijelova priobalnih dijelova iz pomorskog u javno dobro nužna je kako bi Grad Opatija mogao samostalno upravljati svojim najatraktivnijim lokacijama te kako bi se razriješile nelogičnosti vezane uz dosadašnje nadležnosti, rekao je opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin.

Istaknuo je kako se “zakonski labirint” oko postojeće granice između pomorskog dobra, za čije je upravljanje nadležna država, odnosno županija, te javnog dobra kojim upravlja Grad Opatija, moraju otkloniti kako granica ne bi otežavala, pa i sprječavala cjelovito uređenje gradskih lokacija koje bi trebale biti najljepše i najatraktivnije u Opatiji, a koje to trenutno nikako nisu.

Gradski prijedlog, izmještanja granice između pomorskog i javnog dobra tiče se tri opatijske lokacije – Zerta, odnosno luke Opatija, zatim Pančere i Tomaševca – te će se kao takav naći pred Županijskim povjerenstvom za granice pomorskog dobra PGŽ-a.

Nužna uređenja

O tome hoće li u konačnici biti uslišan odlučit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a Kirigin je kazao kako će se detalji tog prijedloga naći na sjednici opatijskog Gradskog vijeća koja je na rasporedu ovog četvrtka, kako bi vijećnici bili u potpunosti upoznati s namjerama gradske uprave.

– Ovo je pokušaj rješavanja problema u kojima se Grad Opatija nalazi posljednjih 30 godina. Moj zadatak je da iznađem rješenje i da budem proaktivan, što građani traže od mene nakon što su vlasti godinama od toga dizali ruke.

Treba ispraviti situaciju u kojoj se povučena granica pomorskog dobra nalazi više desetaka metara od mora, na pola ulične šetnice, a nekoliko metara iznad razine mora, kako je slučaj na Pančeri.

Namjena i otvorenost ovog prostora neće se mijenjati, pristup dijelovima koji će postati javno dobro ostat će neograničen, a javno dobro se ne može privatizirati.

Promjenom statusa tih dijelova za građane, šetače i kupače neće se ništa promijeniti. Lungomare, Pančera i Tomaševac i dalje će ostati slobodni i otvoreni za korištenje, kazao je Fernando Kirigin.

Naveo je kako predložena granica na Pančeri prati ogradu s morske strane ulične šetnice te kako plaža i obalni put nisu predmeti traženih izmjena.

Kada je u pitanju Zert, pod javno dobro želi se uvrstiti pristupni put i cesta prema Ljetnoj pozornici, dok kod Plaže Tomaševac, pored puteva, Grad Opatija namjerava razriješiti i ingerenciju nad dotrajalim objektima koji iziskuju ulaganje.

Novom granicom razriješili bi se i problemi s dozvolama koje imaju pojedini ugostiteljski objekti čije se terase dijelom nalaze na pomorskom dobru, dijelom javnom dobru, a dijelom na privatnom vlasništvu.

– Trenutačno stanje plaže Slatina i Pančere ne priliči turističkoj destinaciji poput Opatije i s tim stanjem nitko ne može biti zadovoljan, pogotovo u srcu sezone.

Naravno da ovu lokaciju želimo urediti i da želimo dobiti alate da ju dovedemo u red. Za to imamo osigurana sredstva, radimo na idejnim rješenjima i znamo da je rješavanje imovinsko-pravnih problema sljedeći korak.

Novi zakon o pomorskom dobru i dalje čeka pravilnik koji će točno definirati koji su aktovi za gradnju potrebni za koju vrstu uređenja, što znači da bi, ako želimo urediti ono što je sada pomorsko dobro, morali ići u koncesioniranje na čiji se natječaj prema važećem zakonu ne možemo javiti kao Grad Opatija, istaknuo je Kirigin, navevši kako postupak koncesioniranja pomorskog dobra u nepovoljni položaj stavlja i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave čije financije, za razliku od privatnika, moraju biti transparentno i javno prikazane.

– Gradu Opatiji ništa ne garantira da će dobiti koncesiju na pomorskom dobru, a Grad ujedno ne može sakriti kakvu će ponudu dati njegovo trgovačko društvo jer mi upravljamo javnim novcem.

Privatnik može ponuditi par eura više i jedinice lokalne samouprave tada nemaju mogućnost da štite svoj prostor. Istim prostorom kao javnim dobrom Grad Opatija upravljao bi samostalno.

Hoće li opatijskim prostorom bolje gospodariti netko iz Županije ili Ministarstva, ili lokalna vlast odabrana od Opatijki i Opatijaca koja njima i polaže račune, naveo je gradonačelnik.

Nema otimačine javnog

Kirigin je kazao i kako postojeća granica pomorskog i javnog dobra stvara i popratne apsurde, kao što je onaj da je nekoliko lokacija na Slatini koje se nalaze na pomorskom dobru upisano u temeljni kapital određenih trgovačkih društava koje ih tim činom svojataju.

Također, izdvojio je kako na polovici šetnice na Slatini koja se nalazi na pomorskom dobru komunalni redar ne može provoditi gradske odluke, pa tako ni uklanjati sadržaje koje su ondje postavljeni bez dozvole, nego to može samo pomorski redar.

Gradonačelnik je prozvao i oporbu u opatijskom Gradskom vijeću, navevši kako za panične tvrdnje vijećnika da se “otima Lungomare” ili otvara prostor za “privatizaciju javnih sadržaja” nema mjesta u javnom prostoru.

– Njihov je cilj da se dignu i da Ministarstvo odbije naš prijedlog, Jasno mi je da oporba tako funkcionira, moraju pokazati da postoje, pogotovo kada je piljenje lokota aktualna tema.

No kada bivšeg gradonačelnika Opatije Axela Luttenbergera dovode kao nezavisnog stručnjaka, javnost mora znati da on nije neovisan, nego je aktualni podržavatelj oporbene politike Nezavisne liste Neve Slani.

Mora se znati i da je on 2000. godine za vrijeme svog mandata urlao na županijsko povjerenstvo koje je predložilo ovu granicu jer je smatrao da pod pomorsko dobro ne treba spadati niti obalni put, odnosno jer je zahtijevao još radikalnije zadiranje u pomorsko dobro.

Tko će vjerovati stručnjaku koji je naš prijedlog nazivao kleptokracijom i krađom pomorskog dobra, a prije 26 godina se borio za ovu stvar jer je shvaćao kakvi su gradski problemi?, zaključio je Kirigin.