OPATIJA – Vruće ljeto u Opatiji donijelo je i jednu zanimljivu, vruću polemiku zbog koje su se užarile društvene mreže, a objave na portalima izazvale raznolike komentare. Radi se, naime, o izmjeni granica pomorskog dobra, inicijativi Grada Opatije koju su oštro kritizirali nezavisna vijećnica Neva Slani i pripadnici njezine liste, a na objave reagirali opatijski SDP-ovci. U međuvremenu se rasprava još dodatno proširila i dobila nove sugovornike te smo, ne ulazeći u političku pozadinu slučaja, od nadležnih pokušali prikupiti odgovore koji bi razjasnili o čemu je u suštini riječ i trebaju li se građani bojati da će se neke od najvrijednijih lokacija uz more nakon što se pomorsko dobro pretvori u javno dobro privatizirati…

Izmjena granice pomorskog dobra izazvala je kritike iz redova oporbe i polemiku na društvenim mrežama te bi u interesu javnosti trebalo razjasniti o čemu je zapravo riječ i zbog čega je Grad Opatija pokrenuo ovu inicijativu. Molimo nadležne u Gradu Opatiji da razjasne što će za Opatijce značiti prelazak pomorskog dobra u javno dobro. Što će to značiti za Lungomare, Tomaševac i područje Pančere? Trebaju li građani strahovati da će doći do privatizacije ovog vrijednog područja uz more, na što upozoravaju oporbeni vijećnici? – pisali smo nadležnima u Gradu Opatiji, a dobiveni odgovor kojega prenosimo u cijelosti potpisao je Filip Vlah, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša u Gradu Opatiji.

Odlučuje ministarstvo

– Grad Opatija je pokrenuo postupak formiranja prijedloga izmjene granice pomorskog dobra na lokalitetu Pančere, Slatine, luke Opatija te Tomaševca. Radi se o prijedlogu pred županijskim povjerenstvom, no o konačnom ishodu odlučuje tek nadležno ministarstvo. Cilj je postići da nabrojene lokacije umjesto statusa pomorskog dobra dobiju status javnog dobra. Kao i pomorsko dobro, javno dobro je svima dostupno područje bez ograničenja pristupa, koje se također ne može privatizirati. Razlika između javnog i pomorskog dobra je u tome što je nositelj vlasti i upravljanja na pomorskom dobru država, dok je Grad zadužen samo za redovno upravljanje, dok javnim dobrom upravlja samostalno Grad.

Predložena promjena granice za početak ide u smjeru rješavanja određenih nelogičnosti iz prošlosti, poput situacije da je polovica šetnice Slatina koja se nalazi nekoliko metara iznad plaže, gdje ljudi svakodnevno hodaju, postavljaju štandove i borave trenutačno u pomorskom dobru, a druga polovica u javnom dobru, što u bitnom otežava formiranje bilo kakvih logičnih cjelina za zahvate i veće popravke, uređenje i slično. Takva nelogična granica čak uzrokuje nemogućnost da na cijelom zahvatu na Slatini intervenira jedan redar budući da je nadležnost djelovanja podijeljena između pomorskog redara na strani prema moru te komunalnog redara na strani prema cesti. Predložena izmjena od strane Grada ujedno stvara preduvjet koji olakšava uređenje dugo godina zapuštenih dijelova grada, primjerice područja Slatine, Pančere ili objekta uz sjeverni rubni dio plaže Tomaševac.

Opasne koncesije

Da bi se uredilo pomorsko dobro na lokacijama za koje se predlaže izmjena granice i gdje se tradicionalno obavlja gospodarska djelatnost, Županija ili Republika Hrvatska trebale bi raspisati natječaj za davanje koncesije na koji se sukladno zakonskim propisima Grad Opatija ne može javiti, a gradske tvrtke nemaju prednost pred privatnim investitorima. Zbog toga postoji i vjerojatnost da te lokacije dobije na upravljanje i uređenje najpovoljniji privatni ponuditelj. Nažalost, poznati su i brojni takvi primjeri koji se svakodnevno spominju u medijima u negativnom kontekstu. S druge strane, za uređenje javnog dobra kojeg je Grad vlasnik nije potrebno provođenje koncesijskih postupaka pa je i način na koji bi se tim lokacijama ubuduće upravljalo od strane Grada poznat.

Treba naglasiti i da je novi prijedlog linije razgraničenja pomorskog i javnog dobra u većem dijelu znatno širi od 6 metara od crte srednjih viših visokih voda, što predstavlja zakonski minimum širine pojasa kopna uz more, odnosno pomorskog dobra. Posebno, naposljetku, valja naglasiti da se promjenom statusa iz pomorskog dobra u javno dobro ništa za građane, šetače i kupače neće promijeniti na Lungomaru, Tomaševcu ili Pančeri koji će i dalje ostati slobodni i otvoreni za korištenje – objasnio je pročelnik Filip Vlah.