KOSTRENA – Vijećnici Općinskog vijeća Kostrene na svojoj su večerašnjoj sjednici jednoglasno donijeli odluku o povećanju komunalnog doprinosa za izgradnju i legalizaciju građevinskih objekata u Kostreni. Komunalni doprinos definiran Zakonom o komunalnom gospodarstvu, u Kostreni podrazumijeva dvije zone koje ostaju iste, prva i druga, no jedinična vrijednost komunalnog doprinosa doživjela je promjene. U prvoj zoni iznos komunalnog doprinosa prema novoj se odluci povećava za 12 do 18 eura po metru kubičnom, ovisno o volumenu objekata, a jednako vrijedi i za drugu zonu koja obuhvaća područje poslovne zone Urinja i Šoića, bilo da je riječ o poslovnim ili stambenim objektima. Ista odluka primjenjivat će se i za sve predane zahtjeve za legalizaciju od 2018. godine.

Monitoring zraka

Na dnevnom redu našao se i izvještaj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije o provedenom monitoringu kvalitete zraka na područjima u blizini Ininih postrojenja u Urinju i brodogradilišta »Viktor Lenca«. Kako je kazao Goran Crvelin iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, kvaliteta zraka u području oko brodogradilišta ispituje se na tri područja, odnosno na mjernim stanicama u Martinšćici, Žurkovu i na Plumbumu. Rezultati mjerenja lebdećih čestica i metala pokazali su da nije zabilježeno niti jedno prekoračenje graničnih vrijednosti, a uspoređujući ovu točku s kontrolnom mjernom postajom na Mlaki, Rijeka je ipak imala nešto veće koncentracije lebdećih čestica.

Inine mjerne postaje su Vrh Martinšćice, Urinj i Paveki. Urinj je zabilježio 14 ukupnih prekoračenja, ali i preko 30 prekoračenja (konkretno 31 i to u 20 dana) što se tiče sumporovidika, što ovo područje svrstava u drugu kategoriju zraka. Sva ostala područja nalaze se u prvoj kategoriji zraka. Crvelin je istaknuo kako je u Urinju broj dana prekoračenja upola manji od 2024. godine kad je bilo više od 50 prekoračenja kad je riječ o sumporovodiku.

Ina je bila tema i aktualnog sata pa je tako Borisa Bradarića iz Unije Kvarnera zanimalo kako napreduje sanacija u Urinju, ali i što se događa s javnim WC-ima na obalnom putu koji u ljetnoj sezoni postaju aktualna tema.

– Od veljače imamo problem da ugljikovodici izlaze i u lučici Podurinj te je upućen zahtjev za rješavanje sanacije te situacije, a u tom smjeru ide postupanje Ine u kojoj vjeruju da će taj sustav biti uspostavljen u ožujku iduće godine, rekao je kostrenski načelnik Dražen Vranić.

Oceanske brane

Istaknuo je da su postavljene najavljivane oceanske brane u more te je u tijeku dobivanje lokacijske dozvole.

– Nažalost, konstatirao sam da smo o tome razgovarali i prije dvije godine te sam upozorio da će Ina morati ishodovati i koncesiju na taj dio kojim upravlja. Ina je također poručila da će vlasnicima plovila koja su onečišćena u lučici Podurinj platiti čišćenje tih plovila. Tu je i nova mjerna stanica za onečišćenje kojom će se mjeriti kvaliteta zraka i buke. U Kostreni je više takvih mjernih stanica, a Županijska skupština donijela je zaključak da se postavi nova stanica u Podurinju i poveže u sustav. Međutim, studija naručena od PGŽ-a nije ispunila zadatak iz zaključka. Inzistira se na tome da nova stanica ide u Urinj ili Podurinj, no isporučitelji studije žele mjerenje oko lokala Kostrenke jer smatraju da je to područje najmnogoljudnije, što nije istina jer su to Paveki. Naš cilj je neposredna blizina Rafinerije jer tamo žive mještani i tamo možemo dobiti relevantne podatke, rekao je Vranić koji je najavio skoru izgradnju dva javna zahoda na obalnom putu, i to u blizini plaže Nova voda i uvale Svežanj.

Prihvaćena izvješća proračunskih korisnika

Posljednjom sjednicom Općinskog vijeća Kostrene prije ljetne stanke dominirala su izvješća proračunskih korisnika. Vijećnici su tako na znanje i bez rasprave primili izvješća Narodne knjižnice Kostrena, Centra kulture Kostrena, DVD-a Kostrena, TZ-a Kostrene, Sportske zajednice Kostrene, Dječjeg vrtića Kostrena i Komunalnog društva Kostrena koje je u prošloj godini zabilježilo oko dva milijuna eura prihoda, što je ostvarenje od 98 posto planiranog, a dobit je iznosila osam tisuća eura. U slučaju KD-a Kostrena koje je posebno ovog ljeta aktualno u jednoj stavci svoje djelatnosti, a to je naplata parkiranja, kostrenska parkirališta su, primjerice, u prošloj godini ostvarila 253 tisuće eura prihoda.