Hrvatski lovački savez u četvrtak je poručili kako ne želi ulaziti u javnu raspravu s drugim institucijama i organizacijama vezano uz afričku svinjsku kugu (ASK) naglasivši kako je samo zajedničkim odgovornim ponašanjem moguće smanjiti rizik od širenja bolesti.

Savez je pritom oštro osudio pokušaje Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) da odgovornost za posljedice afričke svinjske kuge prebaci na lovce koji svoje obveze godinama izvršavaju odgovorno, stručno i u skladu s nalozima nadležnih tijela.

“Smatramo neprihvatljivim da se, umjesto usmjeravanja vlastitih kapaciteta prema rješavanju stvarnih problema u području biosigurnosti, javnost pokušava dovesti u zabludu prozivanjem drugih dionika za propuste unutar sustava svinjogojstva”, istaknuli su iz Saveza.

Mišljenja su kako bi HPK kao institucija koja zastupa interese poljoprivrednih proizvođača trebala prvenstveno preuzeti odgovornost prema vlastitom članstvu te svoje aktivnosti usmjeriti prema edukaciji, nadzoru i pomoći proizvođačima u provedbi svih propisanih biosigurnosnih mjera.

Posebno je, kažu, neprihvatljivo zanemarivati činjenicu da i dalje postoje gospodarstva i objekti za držanje svinja koji nisu u potpunosti usklađeni s propisanim standardima biosigurnosti, dok se istodobno pokušava odgovornost preusmjeriti prema lovačkom sektoru.

“Lovci nisu problem u sustavu borbe protiv ASK već jedan od odgovornih partnera koji provodi propisane mjere”, kažu u Savezu.

Podsjetimo, HPK je u srijedu ustvrdila kako je domaće svinjogojstvo na rubu bankrota, da se proizvođači bore za opstanak suočeni s uvozničkim lobijima i gubicima, a afrička svinjska kuga (ASK) predstavlja završni udarac koji prijeti potpunim gašenjem te gospodarske grane. Naveli su kako poljoprivrednici ne mogu više financirati tuđu neučinkovitost te da ‘biološka bomba’ – nekontrolirana populacija divljih svinja – i dalje slobodno luta šumama, dok stočari provode rigorozne biosigurnosne mjere.

Iz Hrvatskog lovačkog saveza su u današnjem priopćenju poručili kako je “krajnje vrijeme da svi dionici preuzmu odgovornost za područje za koje su nadležni” te kako je potrebno osigurati dosljednu provedbu biosigurnosnih mjera tamo gdje one još uvijek nisu zadovoljavajuće.

Samo odgovornim djelovanjem svih uključenih, kazali su, može se učinkovito spriječiti širenje ASK i zaštititi hrvatsko svinjogojstvo.

Iz Saveza su istaknuli kako neće ulaziti u medijska prepucavanja već će njihov odgovor i dalje biti odgovoran rad na terenu, dosljedno provođenje svih biosigurnosnih mjera i suradnja sa svim nadležnim institucijama.

Pozvali su sve nadležne institucije, stručnu javnost i sve korisnike prirodnog prostora na međusobnu suradnju, dosljedno provođenje biosigurnosnih mjera i odgovornu komunikaciju u interesu zaštite hrvatskog svinjogojstva i javnog interesa.

Podsjetili su kako lovci kontinuirano i odgovorno provode propisane biosigurnosne mjere te izvršavaju zadaće koje im nalažu nadležna tijela, pa su tako, samo tijekom protekle lovne sezone, odstrijelili oko 60.000 divljih svinja, što je 20.000 više nego godinu ranije.

Od 1. travnja ove godine, na području triju najugroženijih županija – Osječko-baranjske, Virovitičkopodravske i Vukovarsko-srijemske županije, odstrijeljeno je dodatnih 500 divljih svinja više nego u istom razdoblju prošle godine.

Naveli su i kako je, sukladno postignutom dogovoru na sastanku s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva održanom ovog tjedna, osnovan koordinacijski tim predstavnika pet županija koji će pratiti provedbu aktivnosti na terenu te redovito izvještavati ministarstvo. Dogovoreno je da će Hrvatski lovački savez svakoga utorka objediniti izvješća lovačkih društava s područja pet županija i dostavljati ih ministarstvu.

Naglasili su i kako prema dosadašnjim iskustvima i dostupnim spoznajama, ASK nije ni prvi ni drugi put krenula od populacije divljih svinja, već su uzroci njezina širenja povezani s ljudskim faktorom, odnosno neodgovornim postupanjem i nezakonitim prometom životinja.

Lovci na području istočne Hrvatske svakodnevno svjedoče prirodnom kretanju divljih svinja preko državnih granica s Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, odnosno između država koje se također suočavaju s problemom afričke svinjske kuge.