U sklopu svog radnog posjeta Hrvatskoj, predsjednik Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović sa svojim je hrvatskim kolegom, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem obišao i LNG terminal u Omišlju.

Povod i fokus ovog obilaska terminala bio je u najavljenom projektu Južna interkonekcija kojim bi se Bosna i Hercegovina povezala s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom LNG na Krku.

Međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru, u sklopu foruma Inicijative Triju mora, podsjetimo, u travnju ove godine u Dubrovniku potpisali su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Kada bi se mogla izgraditi?

Unatoč nekim najavama da bi se južna plinska interkonekcija mogla izgraditi do 2028. godine, Dragan Čović na novinarski je upit kazao da drži realnijim da će realizacija protegnuti na razdoblje od četiri do pet godina zbog njegove zahtjevnosti, počev od izgradnje potrebne infrastrukture odnosno plinifikacije cijelog teritorija BiH.

Plinska mreža u ovoj je susjednoj državi nerazvijena, dostupni podaci upućuju da im ukupna dužina postojećih plinovoda iznosi tek oko 240 kilometara i u potpunosti ovisi o uvozu plina iz Rusije.

Usporedbe radi, ukupna dužina samo transportnih plinovoda u Hrvatskoj iznosi oko 2.700 kilometara, a distribucijskih prema potrošačima oko 18.000 kilometara.

I sam Jandroković konstatirao je kako je još puno posla za odraditi da bi se BiH povezao s hrvatskim plinskim sustavom i terminalom u Omišlju.

– Hrvatska mora još napraviti 74 kilometara novog plinovoda, a Bosna i Hercegovoda i dvostruko više, ali postoje svi preduvjeti da bi se taj projekt kroz idućih nekoliko godina realizirao, kazao je Janndroković.

Ponovio je da je LNG terminal na Krku “jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji energetski infrastrukturni projekt koji je Hrvatsku stavio u poziciju regionalnog čvorišta i lidera kad je u pitanju ospkrba susjednih zemalja” odnosno Mađarske i Slovenije.

Koliko se ide na ruku Amerikancima?

S obzirom na to da bi projekt Južne interkonekcije u BiH trebala voditi, i kasnije biti operator plinovoda, američka privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy, zbog čega je na razini Federacije BiH usvojen i poseban zakon, novinare je zanimalo koliko se ovim projektom ide na ruku Amerikancima, a koliko je zapravo interes BiH.

– Plinovod Južna interkonekcija i plinikacija prostora BiH naš je strateški interes, ne samo energetski, ekonomski već i u svakom pogledu nacionalne sigurnosti odnosno mogućnosti opskrbe energentima iz različitih izvora.

Završili smo prvu fazu i promijenili zakon kojeg je trebalo promijeniti na razini Federacije BiH, potpisali smo međudržavni sporazum s Hrvatskom i sad slijedi idući korak kojeg moramo završiti sa SAD-om kako bi se projekt počeo realizirati.

Južna interkonekcija nije pitanje samo infrastrukture, mi moramo jačati i naše energetske odnosno potrošačke kapacitete. Cijela BiH sada troši plina možda kao trećina Zagreba, ali s tri planirane plinske centrale u Mostaru, Kaknju i Tuzli to postaje druga priča, kazao je Čović te dodao kako će snažan partner, kao što su SAD i njihov investitor, zasigurno pridonijeti da se realizacija plinovoda Južna interkonekcija ubrza.

S obzirom da je Bruxelles, koji podržava smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, iskazao zabrinutost zbog načina na koji se projekt plinovoda Južna interkonekcija dodijelio američkom investitoru, pogotovo u svjetlu činjenice da je BiH potpisnik Ugovora o Energetskoj zajednici i kandidat za punopravno članstvo u EU, novinare je zanimalo kako će se izgladiti ovo pitanje.

Reakcija EU

EU je, naime, pozvala čelnike BiH na poštivanje pravila europskog energetskog zakonodavstva koji traži transparentne procedure i pravila javnih nabavki.

– Uvijek će biti primjedbi na ponašanje nas u BiH, međutim, po ovom pitanju koristili smo najviše standarde koji su nama dostupni tako da pravno sve bude čisto.

Naravno, moramo puno toga što se tiče Zakona o koncesijama, to je tek posao koji slijedi, ali prvi korak smo napravili. Izbjegli smo neka naša unutarnjepolitička nadmudrivanja, a sa strateškim partnerom mislim da će puno toga ići brže.

Imamo mi i ključno pitanje infrastrukture s obzirom na to da je Zakon o državnoj imovini sporni zakon, a ovo će proći kroz svaki dio BiH, pojašnjavao je Čović.

– Sigurno je da problema s EU neće biti. Uostalom, ne bi Hrvatska supotpisala sporazum s BiH da imamo tih poteškoća, zaključio je Čović.