Vikend izdanje uglednog njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavilo je tekst “Snajperisti na židovskom groblju”, iznoseći u njemu teške optužbe na račun aktualnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je, tvrde, kao mladi dragovoljac „služio zločinačkoj politici u Sarajevu“.

Svoj opsežan tekst autor Michael Martens započinje poviješću židovske zajednice u Sarajevu, koja je gotovo potpuno uništena u Holokaustu. Slijedi kratak prikaz opsade Sarajeva u kojoj je poginulo više od 11.000 ljudi.

“Jedno od poprišta opsade bilo je upravo Židovsko groblje u Sarajevu. Viši dijelovi groblja, smještenog na obronku brda, bili su pod nadzorom srpskih napadača. Odatle su snajperisti držali grad na nišanu. Britanski general Michael Rose, koji je neko vrijeme zapovijedao mirovnim snagama UN u Sarajevu, izjavio je pred Haškim sudom da je Židovsko groblje stalno predstavljalo opasno polazište za granatiranje i snajpersko djelovanje po gradu. S položaja na groblju gađana je i gradska bolnica u naselju Marijin Dvor, u dnu sarajevske kotline. Jedan kirurg zaposlen u toj bolnici svjedočio je pred sudom da su pacijenti i medicinsko osoblje više puta ranjavani snajperskom vatrom koja je dolazila iz smjera Židovskog groblja”, navodi se u tekstu, prenosi Deutsche Welle.

Boravak na Židovskom groblju

Potom Martens direktno spominje Aleksandra Vučića.

“Čovjek koji je kao mladi dragovoljac, barem neko vrijeme, bio prisutan na tom mjestu, usred zločinačkih događaja na Židovskom groblju u Sarajevu, poslije će postati poznat i moćan – današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nisu njegovi protivnici ni klevetnici ti koji su u javnost plasirali ovaj neugodan detalj iz njegove biografije. O tome je devedesetih godina u više intervjua govorio upravo on sam, i to s ponosom. Ti su intervjui objavljeni u listovima koji odavno više ne izlaze i koji su ostavili vrlo malo tragova na internetu. Zato mnoge Vučićeve izjave u kojima se hvalio svojim sudjelovanjem kao ratni dragovoljac nisu prošle put od tiskanog doba do digitalne sadašnjosti i ostale su relativno nepoznate. Međutim, onaj tko istražuje fondove Narodne biblioteke Srbije u Beogradu, u papirnatim arhivima naići će na brojne tragove”, stoji u tekstu.

Dalje slijede rezultati autorova upornog istraživanja arhivske građe iz analognog doba – citati izjava Aleksandra Vučića iz njegova radikalnog razdoblja.

Jedan od tekstova na koji se poziva je portret Aleksandra Vučića koji je u kolovozu 1994. objavio srpski ilustrirani tjednik Duga.

Ranije izjave

“Vučić je 1994. godine već slovio kao političar u usponu u Srpskoj radikalnoj stranci, koju je vodio vođa paravojnih postrojbi Vojislav Šešelj, a za koju se pretpostavlja da ju je osnovala ili barem djelomično kontrolirala srpska služba državne sigurnosti”, prepričava autor.

Kaže da je novinar u Vučićevoj sobi po zidovima primijetio „ratne trofeje“ obješene po zidovima, ne objašnjavajući o čemu je točno riječ. A zatim slijedi izjava Aleksandra Vučića:

“Kad je počeo rat u Bosni, otišao sam u srpsko Sarajevo i prijavio se kao dragovoljac”, navodi se u tekstu, uz dodatak Vučićeve izjave da je u Sarajevo išao braniti – srpstvo.

Navodi se i da je prvo bio raspoređen na Židovsko groblje, nakon čega je otišao na Pale.

Nakon toga njemački članak navodi otvorena pitanja:

“Iz Vučićeva intervjua nije jasno što je točno radio na Židovskom groblju u Sarajevu. Je li i on pucao na grad? Je li i on ubijao civile? Koja je bila njegova uloga? Sigurno je, međutim, da za tvrdnju koja se posljednjih mjeseci pojavljuje u javnosti – da je Vučić navodno vodio bogate strance koji su kao ‘vikend-snajperisti’, uz novčanu naknadu, sa srpskih položaja pucali na civile u Sarajevu, ponajprije na žene i djecu – ne postoje nikakvi vjerodostojni dokazi. No takve senzacionalističke priče nisu ni potrebne da bi se zaključilo da se budući predsjednik Srbije kao mladi ratni dragovoljac stavio u službu duboko zločinačke politike”, kaže autor članka.

Osam mjeseci u Bosni

Slijedi Vučićeva izjava iz izdanja Velike Srbije tiskanog u 50.000 primjeraka:

“U tom doista kriznom razdoblju za naš narod našao sam se u dvojbi koja je mučila mnoge, posebno mlađe ljude, a koju je razriješio moj četrdesetodnevni boravak kao dragovoljca u Sarajevu”.

U njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi se da je Vučić u istom intervjuu iz 1997. rekao i da je „ukupno proveo čak osam mjeseci na područjima Bosne pod nadzorom bosanskih Srba, od čega ‘dva mjeseca na bojištu’“. Slijedi još jedna njegova izjava:

“Ako mislite da sam se zalagao za Hrvate ili muslimane – nisam i ne pada mi na pamet da se toga stidim”

Autor dodaje da Vučić istodobno naglašava navodna srpska prava na dijelove državnog teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i poziva na strpljenje dok se političke okolnosti u svijetu ne promijene.

U završnom dijelu teksta Martens piše da Vučić danas govori drukčije.

“U političkoj retorici prihvatio je Daytonski sporazum i poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ipak, u medijima bliskim Vučiću i dalje je prisutan revizionistički ton – upravo onakav kakav je najavljivao još 1997. godine“, zaključuje se u tekstu kojeg prenosi DW.