FOTO AP
Borbene bespilotne letjelice će se proizvoditi u tvornicama na području EU-a kako bi se zaštitile proizvodne linije od eventualnih ruskih napada
povezane vijesti
Ukrajinsko iskustvo s bojišta uskoro će se preseliti u europske tvornice. Europska unija i Ukrajina potpisale su jučer u Kijevu sporazum o proizvodnji dronova, čime će zamah u proizvodnji borbenih bespilotnih letjelica biti dignut na neviđenu razinu. Pri tome će biti korišteni industrijski kapaciteti na području zemalja EU-a te tehnologija i znanje koje je Ukrajina razvila tijekom četverogodišnjeg rata s Rusijom.
– Sada proizvodimo 10 milijuna dronova godišnje, a uskoro 20 milijuna, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom potpisivanja ugovora koji je u ime Europske unije potpisala Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
Financiranje iz zajma
Do sada je nekoliko članica EU-a već sklopilo sporazum s Kijevom o tehnološkoj suradnji na polju bespilotnih letjelica, no potpisom ovog ugovora otvara se mogućnost suradnje za svih 27 članica. Dronovi će biti proizvođeni na području EU-a kako bi se zaštitile proizvodne linije od eventualnih ruskih napada. Iz tvornica dronovi se šalju ili u Ukrajinu ili u arsenale zemalja članica Europske unije, a sve se financira jednim dijelom iz zajma teškog 90 milijardi eura koji je Bruxelles već odobrio Kijevu, ili iz 10 milijardi eura koje su preostale u SAFE obrambenom programu.
– U Europi već imamo ogromne tehnološke i industrijske kapacitete, kao i zaštićene proizvodne pogone. Ali nemamo znanje testirano u borbi, i nemamo stručnost kakvu su razvili Ukrajinci. Ovime udružujemo naše snage u zajedničkoj proizvodnji, rekla je Ursula von der Leyen.
Ukrajina je dronskom tehnologijom u potpunosti promijenila taktiku ratovanja. Korištenjem jeftinih FPV dronova, koje je prva na svijetu počela koristiti, moguće je uništavati neprijateljske postrojbe bez izravne borbe na terenu. Tehnološka revolucija koju je Ukrajina pokrenula korištenjem ovih bespilotnih letjelica trenutak je preokreta u budućnosti ratovanja, baš kao što je tijekom Prvog svjetskog rata pojava tenkova izbacila konjičke postrojbe. Ukrajinski obavještajni izvori tvrde kako su upravo dronovi odgovorni za oko 80 posto gubitaka koje Rusija trpi u sukobima.
Da je cijeli sporazum na svojevrsnom »brzom kolosijeku« ukazuje i podatak kako je Bruxelles jučer odobrio Ukrajini da dio sredstava iz prve tranše zajma za obranu iskoristi kupujući kineske komponente za proizvodnju dronova, jer Europska unija još uvijek nema razvijenu proizvodnju kritično važnih komponenti potrebnih za sklapanje ubojitih bespilotnih letjelica. Aktiviranjem sporazuma očekuje se kako će europski proizvođači u roku od nekoliko mjeseci pokriti ovaj tehnološki manjak i uspostaviti proizvodnju.
Kineske komponente
Sporazum o dronovima prvi je korak u opsežnoj suradnji EU-a i Ukrajine na vojno-tehnološkom polju, jer je već najavljeno kako se sličan sporazum planira i za proizvodnju balističkih raketa te proturaketnih sustava.
Rusija neće dobro reagirati na ovaj strateški važan sporazum koji mijenja odnose snaga na bojišnici u Ukrajini i omogućava Kijevu znatno pojačavanje napadnih akcija. Procjenjuje se kako bi se upadi bespilotnih letjelica iz Rusije i Bjelorusije u zračni prostor Europske unije i istočnog krila NATO-a mogli intenzivirati.
Sporazum o tjesnoj vojnoj suradnji i proizvodnji dronova vrlo vjerojatno se ne sviđa Washingtonu, jer njegovom realizacijom Europska unija i Ukrajina postaju najveći i tehnološki najnapredniji proizvođač bespilotnih letjelica. Ovaj sporazum nije važan samo za rat u Ukrajini, nego i za budući odnos snaga između Bruxellesa, Moskve i Washingtona.
Plenkovićevi susreti u Kijevu
Potpis ugovora ostvaren je u okviru proslave ukrajinskog Dana državnosti, a istovremeno u Kijevu je održan i 5. samit Ukrajina – Jugoistočna Europa kojem je prisustvovao i hrvatski premijer Andrej Plenković. Tijekom samita hrvatski se premijer susreo s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, ali i s Maiom Sandu, predsjednicom Moldavije, zemlje koja se nalazi na zapadnoj ukrajinskoj granici i u kojoj je aktivna Transnistria, nepriznata odmetnuta država vjerna Rusiji na koju Moskva računa kao na svoj vojni poligon u slučaju proširenja sukoba.