RIJEKA – Petorica pomoraca zaposlenih na brodu »Galeb« zaposleni su putem ugovora o djelu, a ne ugovora o radu, potvrđeno nam je iz Upravnog odjela za kulturu i kreativni razvoj Grada Rijeke, nakon što je u našu redakciju stigla anonimna prijava podnesena Državnom inspektoratu protiv aktualne gradonačelnice Ive Rinčić, bivšeg gradonačelnika Marka Filipovića te bivše pročelnice Upravnog odjela za sport i kulturu Ive Erceg, zbog sumnje u prikriveno zapošljavanje.

Državnom inspektoratu uputili smo upit o ovoj prijavi, no upućeni smo da se s upitom obratimo Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odnosno Sektoru upravne inspekcije, što smo i učinili. Zanimalo nas jesu li utvrđene nepravilnosti, s obzirom na to da zaposleni na brodu »Galeb« rade putem Ugovora o djelu već između godinu i dvije dana, pri čemu poslove obavljaju u objektu u vlasništvu Grada Rijeke, kroz duže vremensko razdoblje, s radnim vremenom, i uz logičnu pretpostavku da ih obavljaju u skladu s nalozima iz gradske uprave, što predstavlja obilježja ugovora o radu, a ne ugovora o djelu. Također, zanimalo nas je je li točno da radnici za svo vrijeme trajanja ugovora, koje sklapaju svakog mjeseca, nisu imali pravo na godišnji odmor, slobodne dane, naknadu za prijevoz, za prehranu i ostala prava koja bi imali da su zaposleni putem ugovora o radu.

Utvrđuju okolnosti

Iz Ministarstva pravosuđa nam je potvrđeno kako je prijava zaprimljena te još traje utvrđivanje okolnosti.

– Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zaprimilo je predstavku u kojoj se iznose navodi o mogućem prikrivenom zapošljavanju osoba angažiranih na plutajućem objektu »Galeb«. Postupak je u tijeku te se utvrđuju sve relevantne činjenice i okolnosti, stoji u odgovoru.

Upit o broju zaposlenih, njihovim zvanjima, statusu zapošljavanja, dužini trajanja njihovog neprekidnog rada na »Galebu«, kao i o nemogućnosti ostvarivanja prava kakva bi imali po ugovoru o radu, uputili smo i gradskoj upravi. Pitali smo i je li riječ o prikrivenom zapošljavanju, kao i je li Državni inspektorat obavio nadzor i jesu li utvrđene nepravilnosti.

U odgovoru Upravnog odjela za kulturu i kreativni razvoj Grada Rijeke na zadnje pitanje stoji »Državni inspektorat je, prema jednoj podnesenoj prijavi, obavio istražne radnje, a Grad Rijeka do danas nije zaprimio akt kojim bi bile utvrđene bilo kakve nepravilnosti«, iako je Državni inspektorat Novom listu odgovorio kako ovaj slučaj nije u njihovoj nadležnosti, iz čega proizlazi da nisu obavljali nikakve istražne radnje, te nas uputio na Sektor upravne inspekcije Ministarstva pravosuđa, iz kojeg nam je pak odgovoreno kako se još uvijek »utvrđuju relevantne činjenice i okolnosti«.

Iz Upravnog odjela nam je potvrđeno kako su na »Galebu« zaposlena petorica pomoraca, u skladu s Uvjerenjem o najmanjem broju članova posade koje za taj plutajući objekt izdaje riječka Lučka kapetanija.

– Naime, u skladu s Pravilnikom o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični obalni objekti te Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskog života na moru, za plutajući objekt RK PLO 39 »Galeb«, Lučka kapetanija Rijeka izdala je 7. travnja 2025. godine Uvjerenje o najmanjem broju članova posade. Uvjerenjem je propisan najmanji broj od pet članova posade, i to prvi časnik palube, dva člana posade koji čine dio plovidbene straže, član posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici i mornar, stoji u odgovoru.

Foto NL arhiva

Mjesečni ugovori

U istom odgovoru je i potvrda da su zaposleni putem ugovora o djelu.

– S obzirom na specifičnost poslova i zvanja koja moraju imati članovi posade, s tim osobama, koje posjeduju potrebne svjedodžbe, sklopljeni su ugovori o djelu. Na »Galebu« je, od trenutka kupnje broda morao biti angažiran 1 član posade – zapovjednik, za što su ugovori o djelu sklapani mjesečno. Lučka kapetanija Rijeka je 6. veljače 2024. godine izdala Uvjerenje o najmanjem broju od 3 člana posade, te su od 1. studenog 2024. na »Galebu«, također putem ugovora o djelu, angažirana dodatna 3 člana posade (prvi časnik, član posade koji čini dio plovidbene straže i član posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici). Nakon dolaska na trajni vez u Riječku luku, Lučka kapetanija Rijeka izdala je 7. travnja 2025. godine novo Uvjerenje o najmanjem broju članova posade, prema kojem posada mora imati pet članova. Stoga se pristupilo angažiranju agencije koja je zaposlila nova dva člana posade. Nakon isteka ugovora s agencijom za svih petero članova posade nastavio se angažman putem ugovora o djelu, odgovaraju iz Upravnog odjela.

Potvrdili su i da kod ugovora o djelu, kao samostalnog oblika rada, nema propisanog radnog vremena »niti godišnjih odmora te ostalih prava, ali niti obveza karakterističnih za radni odnos. Ugovori o djelu s posadom se sklapaju mjesečno.«

Pri tom navode i kako »Osobe koje se u svojstvu članova posade nalaze na plutajućem objektu »Galeb« naloge za obavljanje posla dobivaju od prvog časnika palube koji organizira rad samostalno, prvenstveno u skladu s pravilima struke, a ne od Grada Rijeke.«

Ovakav odgovor prilično je nejasan, budući da je »Galeb« u vlasništvu Grada Rijeke pa je nejasno kako bi prvi časnik palube uopće mogao organizirati rad i poslove na brodu bez uputa vlasnika.

Specifičnost angažmana

U konačnici, gradsku vlast pitali smo je li riječ o prikrivenom zapošljavanju, na što nam je među ostalim odgovoreno da grad u sistematizaciji nema odgovarajuća radna mjesta, iako je vremena za njihovo uvrštavanje u sistematizaciju bilo više nego dovoljno, od početka 2024. godine do sad.

– U ovom slučaju ne radi se o prikrivenom radnom odnosu, već o ugovorima o djelu sklopljenima zbog specifičnosti angažmana članova posade i činjenice da Grad nema sistematizirana radna mjesta za navedena pomorska zvanja, stoji u odgovoru.

Inače, u podnesenoj prijavi navodi se kako radnici potpisuju identične ugovore iz mjeseca u mjesec,

– Radnici rade po istim nalozima, svakodnevno, na istom mjestu, što po Zakonu o radu predstavlja prikriveni radni odnos, stoji u prijavi.

Inače, Zakon o obaveznim odnosima jasno definira Ugovor o djelu građanskog, obveznog prava temeljem kojeg izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, radi za svoj račun i na svoj rizik, radi u korisnom radnom vremenu pri čemu može raditi osobno ili može posao povjeriti i trećoj osobi jer odgovara za djelo i dužan ga je napraviti po pravilima vještine zanata te odgovara za mane svog djela po načelima građanskog prava, a za djelo prima ugovorenu naknadu.

Pri tom je jedno od bitnih obilježja Ugovora o djelu jednokratnost posla, kao i to da predmet tog ugovora nije sam rad, koji može izvršiti i treća osoba, nego konačni rezultat rada, odnosno samo djelo.

Upravo radi zaštite radnika i izbjegavanja fiktivnog sklapanja ugovora o radu pod krinkom ugovora o djelu, u Zakonu o radu inkorporirana je odredba prema kojoj se, u slučaju da poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a svakodnevni dolazak na posao, radno vrijeme te rad u prostorima i sa sredstvima poslodavca smatra da je sklopljen ugovor o radu svakako spadaju u takva obilježja, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.