Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) uputila je uoči rasprave u Hrvatskom saboru hitne dopise svim saborskim klubovima te ključnim odborima; za Ustav, zakonodavstvo i europske poslove, zahtijevajući odgodu glasovanja o novom zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i brisanje odredbi koje smatraju neustavnima i štetnim za više od 110.000 registriranih iznajmljivačkih obitelji u Hrvatskoj.

Jedan od ključnih problema novog zakona, kažu u udruzi, jest takozvani »veto susjeda«, odnosno obveza da iznajmljivač od suvlasnika zgrade pribavi pisanu suglasnost kao uvjet za dobivanje dozvole za rad, bez mogućnosti žalbe i bez obveze obrazloženja zašto netko tu suglasnost uskraćuje. Pritom takva obveza ne postoji ni za jednu drugu djelatnost u stambenoj zgradi. Samim time, novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti predviđa retroaktivno ukidanje već izdanih, pravomoćnih rješenja.

Problem rekategorizacije

– Iznajmljivači koji imaju kapacitete u zgradi, i novi i postojeći, suglasnosti moraju priložiti do 1. siječnja 2030., inače im se ukidaju rješenja. Ta sporna odredba je prepisana iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Suglasnost je dvotrećinska, što znači da se ustvari treba skupiti suglasnosti vlasnika 2/3 površine zgrade, s time da treba imati i suglasnosti vlasnika stanova s kojima taj apartman neposredno graniči. Za očekivati je da će do tada suglasnosti uspjeti prikupiti tek manji broj iznajmljivača, dok ogromna većina – neće. Čak i ne samo iz razloga što im susjedi ne žele dati suglasnost, već i stoga što nisu riješeni imovinskopravni odnosi, a i iz Državnih nekretnina su u dopisu koji smo dobili na naš upit, naveli da neće dati suglasnost nikome. To su obrazložili time da je to u skladu s državnom politikom oslobađanja nekretnina za stalno stanovanje, kazao je Vedran Tomić, predsjednik udruge SMOi. Dakle, ako iznajmljivačeva nekretnina dobije suglasnosti svih suvlasnika, a graniči s državnim stanom, automatski ispada iz igre.

Osim toga, iznajmljivači ukazuju i na uvođenje obvezne rekategorizacije kapaciteta svakih 10 godina. Uvjeti će, međutim, biti propisani naknadno donesenim Pravilnikom i u slučaju neispunjavanja novih uvjeta svako postojeće rješenje će moći biti ukinuto. U udruzi ukazuju kako će ovakve odredbe, nakon ukidanja većine kapaciteta iznajmljivača u stambenim zgradama, ugroziti i sve druge nositelje kategorizacija čija rješenja, prvi put otkad je hrvatskog turizma, nisu trajne prirode.

– Po nama bi se nove obaveze trebale odnositi samo na nove objekte, umjesto da se uvodi rekategorizacija radi koje će ljudi gubiti dozvole. Isto tako, tko će odraditi sav taj posao, ako u današnje vrijeme iznajmljivač koji je predao zahtjev za redovitu kategorizaciju čeka i po šest mjeseci da nadležne službe izađu na teren, ukazao je Tomić. Dakle, ako je rok deset godina od stupanja na snagu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, 2036. će za sve aktualne apartmane biti predani zahtjevi za rekategorizaciju. Neka je i 200.000 apartmana, a ima ih i više, lako je zaključiti o kakvom se to obimu posla radi.

Naknadna pravila

– U cijeloj toj priči o rekategorizaciji je možda i najveći problem to što će se uvjeti definirati budućim pravilnikom, a kakvi će oni biti, ustvari se ne zna. Tako se može dogoditi da zakonodavac zatraži da WC bude odvojen od ostatka kupaonice, i što tad s postojećim kapacitetima u kojima u većini to nije slučaj. Tako da otvorenih pitanja još uvijek ima jako puno, kazao je predsjednik ove udruge iznajmljivača.

Tu je i činjenica da Zakon zabranjuje obrtima i pravnim osobama kategorizaciju soba i apartmana u stambenim objektima, kao i da iznajmljivači koji nemaju prijavljeno prebivalište u istoj županiji gdje se nalazi njihov objekt, gube status »domaćina«. U udruzi su ukazali i kako Vlada uz prijedlog Zakona nije priložila nikakav izračun ekonomskih, fiskalnih ni socijalnih posljedica, iako ovaj zakon zahvaća egzistenciju više od 110.000 obitelji i godišnje prihode tisuća lokalnih i turističkih zajednica diljem obale i otoka, čime je prekršen Zakon o procjeni učinaka propisa.

Isto tako, skoro svi od gotovo četiri stotine komentara i primjedbi koje su pristigle na javno savjetovanje o novom zakonu su odbačeni i nisu gotovo nikako utjecali na sadržaj nacrta zakona.

Dani hrvatskog turizma u Poreču

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) otvorila je online prijave za godišnje hrvatske turističke nagrade 2026., koje će se i ove godine dodijeliti najboljima od najboljih u hrvatskom turizmu u okviru Dana hrvatskog turizma (DHT). Ovogodišnje izdanje godišnjeg okupljanja hrvatskog turističkog sektora održat će se 19. i 20. studenoga u Poreču, u novootvorenom Valamar Pical Resortu. Riječ je o zajedničkom projektu Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore kojim se potiču konkurentnost, inovativnost i održivi razvoj te unapređuje kvaliteta turističkih proizvoda i usluga. Sama dodjela nagrada bit će održana u sklopu svečane završnice DHT-a, uz izravan televizijski prijenos Hrvatske radiotelevizije. Rok za podnošenje prijava za sve kategorije putem službene web stranice DHT-a je 4. rujna.