Klub Možemo! u ožujku je uputio prijedlog odluke, koji je potpisima podržao i dio zastupnika SDP-a, o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o poslovanju Poliklinike Medikol s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i nadležnim državnim tijelima te o mogućim institucionalnim propustima i nezakonitostima u ugovaranju i financiranju dijagnostičkih zdravstvenih usluga, osobito PET/CT pretraga, koje se financiraju sredstvima HZZO-a iz državnog proračuna.

Neprihvatljivo zadiranje u nadležnost tijela kaznenog progona 

Naveli su kako bi cilj istražnog povjerenstva bio utvrditi razloge dugotrajnog izostanka ulaganja u PET/CT uređaje u javnom zdravstvenom sustavu, utvrditi je li došlo do nezakonitosti, zlouporabe položaja ili sukoba interesa, utvrditi političku i institucionalnu odgovornost za moguće štetne odluke te predložiti mjere za sprječavanje sličnih situacija u budućnosti.

O tom prijedlogu Sabor bi trebao raspravljati u četvrtak, a Vlada je sa sjednice u utorak Saboru dala mišljenje da ga ne prihvati.

U obrazloženju Vlada je navela kako je utvrđivanje postojanja elemenata kaznenih djela nezakonitog pogodovanja i zlouporaba položaja i ovlasti u isključivoj nadležnosti pravosudnih tijela, a ne Istražnog povjerenstva.

“Osnivanje Istražnog povjerenstva s ovlastima koje zadiru u nadležnost tijela kaznenog progona neprihvatljivo je s aspekta načela trodiobe vlasti i neovisnosti pravosudnih tijela”, navela je Vlada.

Između ostalog, dodala je i kako je pitanje utvrđivanja postojanja sukoba interesa uređeno posebnim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa te da postoji neovisno tijelo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao i to da je obveza pridržavanja pozitivnih propisa utvrđena Ustavom.

Osim toga, Vlada u mišljenju navodi kako hrvatski javnozdravstveni sustav počiva na dugoj tradiciji, da se sustavno i kontinuirano razvija te da je Vlada u proteklih deset godina uložila gotovo tri milijarde eura u modernizaciju bolnica, opreme, digitalizaciju te u djelatnike.

Sinergija javnog i privatnog postoji već više od 20 godina 

Navedeno je i kako “sinergija” javnog i privatnog zdravstva postoji već više od dva desetljeća te da se integracija privatnih pružatelja u javno financirani zdravstveni sustav počela razvijati kroz ugovorni model nakon zdravstvene reforme iz 1993. godine.

Potom je institucionalno standardizirana i proširena u razdoblju 1998. – 2001. te je do razdoblja 2002. – 2005. konsolidirana u jedinstveni sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja kojim upravlja HZZO, uz mješovitu javno-privatnu isporuku zdravstvenih usluga.

U okviru te dugogodišnje prakse i suradnje uspostavljen je sustav kojemu je cilj veća dostupnost zdravstvenih usluga, osobito u području naprednih dijagnostičkih i terapijskih tehnologija, što omogućuje i učinkovitije smanjenje lista čekanja te osigurava nadopunu u segmentima gdje javni sustav ne raspolaže dostatnom opremom ili resursima, naveli su iz Vlade.

“Upravo radi osiguranja dostupnosti potrebne zdravstvene zaštite pacijentima koji je ne mogu ostvariti u javnom sustavu Zavod istu ugovara s privatnim zdravstvenim ustanovama. Stoga se odbacuje tvrdnja da Vlada protivno javnim interesima i propisima omogućuje obavljanje usluga u privatnim zdravstvenim ustanovama na teret sredstava Zavoda”, istaknuto je.

Rezultat takvih aktivnosti je smanjenje prosječnog vremena čekanja na dijagnostičke postupke s 245 dana od veljače 2020., prije pojave covid pandemije, na 139 dana u travnju ove godine.

Između ostalog, istaknuto je i kako su cijene postupaka koje plaća HZZO jednake bez obzira na to provode li se u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi.

Naglašeno je i kako privatni sektor ima znatno veću fleksibilnost u uvođenju inovativnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka te da se javni sustav suočavao s izazovima prilikom nabave PET/CT uređaja.