Nakon povećanog interesa javnosti za prisutnost PFAS spojeva, u javnosti poznatih kao “vječne kemikalije” u vodi za ljudsku potrošnju na području Ličko-senjske županije, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražilo je stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

– U dostavljenom očitovanju HZJZ navodi kako se praćenje PFAS spojeva u Republici Hrvatskoj provodi sukladno europskim i hrvatskim propisima. Konkretnije, provodi se sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23) i Pravilniku o parametrima sukladnosti, analizama metoda i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (NN 64/23) kojima su u nacionalnom zakonodavstvu preneseni zahtjevi Direktive (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

Prema propisima o praćenju, PFAS-a obvezno je od 12. siječnja 2026., te se sukladno objavljenom Planu monitoringa za 2026. na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva (MIZ) prikazuje parametar „zbroj PFAS-ova“ kao sastavni dio monitoringa. Lokacije uzorkovanja uglavnom su slavine na mjestu potrošnje u pojedinim objektima koje županijski zavodi za javno zdravstvo izaberu za monitoring.

Voda Otočca i Gospića je sigurna za piće

Što se tiče kvalitete vode na području Gospića u uzorcima koji su u Hrvatski zavod za javno zdravstvo dostavljeni 23. ožujka. 2026., na području grada Gospića i grada Otočca analizirano je 20 PFAS-ova te je izračunat njihov broj.

Iz dobivenih rezultata razvidno je da na izvorištu Mrđenovac iu vodoopskrbnoj mreži koja se opskrbljuje s tog izvorišta nisu utvrđeni PFAS-ovi . Utvrđene koncentracije na izvorištu Tonkovića vrila su 20 puta manje od propisanih MDK vrijednosti te je rizik za ljudsko zdravlje zanemariv . Što se tiče analize MRO Centra (vode iz vodoopskrbne mreže), svih 20 analiziranih PFAS-ova kao i PFAS zbroj su niži od granice metode kvantifikacije <0,0015 µg/L.

Iako problematika nelegalnog odlaganja otpada na predmetnom području izaziva razumnu zabrinutost građana i stručne javnosti, važno je znati da izvorišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe nisu pod utjecajem procijenjenih voda s odlagališta.

Prema podacima s kojima HZJZ u ovom trenutku raspolaže, ne postoji mogućnost da ukoliko PFAS-ovi i budu utvrđeni u otpadu na tim odlagalištima imaju utjecaj na izvorišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe.

Što se tiče monitoringa površinskih i podzemnih vodotoka koji mogu biti pod utjecajem procijednih voda s odlagališta, njihov monitoring ne provodi HZJZ, već Institut za vode Josip Juraj Strossmayer.

Na području Grada Gospića redovito prate stanje vode na relevantnim mjernim postajama, a od 5. ožujka 2025. uvedena je i dodatna mjerna postaja Lika, most Ostrvica, smještena 1 km niže od odlagališta Rakitovac, upravo radi pojačanog praćenja mogućih utjecaja na kakvoću voda.

Zaključeno s do sada provedenim analizama, kemijsko i ekološko stanje vode na svim promatranim postajama ocijenjeno je u skladu s propisanim standardima za postizanje dobrog stanja.

Ne prestaje se s praćenjem

Rezultati potvrđuju važnost sustavnog praćenja kvalitete vode i rada nadležnih institucija koje kroz redovite i izvanredne kontrole pravodobno prepoznaju i procjenjuju moguće rizike za zdravlje ljudi i okoliš.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nastavit će, u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Institutom za vodu Josip Juraj Strossmayer i drugim nadležnim tijelima, pratiti stanje vodnih resursa i pravodobno informirati javnost o svim relevantnim činjenicama.

Pitanja koja se odnose na zdravlje građana i očuvanje naših vrijednih vodnih resursa zahtijevaju odgovornu, stručno utemeljenu i činjenicama potkrijepljenu komunikaciju. U takvim okolnostima službene analize i stručna mišljenja nadležnih institucija predstavljaju najpouzdaniji temelj za objektivno informiranje javnosti, poručuju iz Ministarstva.