Znanstvenici su prvi put testirali na ljudima cjepivo čiji je ključni sastojak u potpunosti osmislila – umjetna inteligencija. Riječ je o potencijalno revolucionarnom pristupu koji bi u budućnosti mogao pružiti zaštitu protiv čitavih skupina koronavirusa, uključujući i one koji još nisu prešli sa životinja na ljude, piše ScienceAlert.

Nova era razvoja cjepiva

Iza pothvata stoje znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge. Za razliku od klasičnih cjepiva koja ciljaju određeni virus ili njegovu varijantu, njihovo rješenje osmišljeno je kako bi prepoznalo zajedničke karakteristike velikog broja srodnih koronavirusa.

Umjetna inteligencija analizirala je stoga genetske podatke tisuća virusa iz skupine sarbekovirusa, kojoj pripadaju virusi odgovorni za SARS i COVID-19. Cilj je bio pronaći dijelove virusa koji ostaju gotovo nepromijenjeni tijekom evolucije te ih iskoristiti kao osnovu za cjepivo.

Prvo testiranje na ljudima

Prema rezultatima prve kliničke studije na ljudima, cjepivo je uspješno potaknulo stvaranje antitijela koja mogu prepoznati različite vrste sarbekovirusa. Istraživači navode da je cjepivo pokazalo dobar sigurnosni profil te da su ga ispitanici dobro podnijeli.

Ovo je ujedno prvo poznato kliničko ispitivanje cjepiva čiji je ključni sastojak dizajnirala umjetna inteligencija, što predstavlja važan korak u primjeni AI tehnologije u medicini.

Prednosti DNA tehnologije

Za razliku od mRNA cjepiva koja su postala poznata tijekom pandemije COVID-19, novo cjepivo temelji se na DNA tehnologiji. Takva cjepiva stabilnija su tijekom skladištenja i transporta, što može biti posebno važno za zemlje s ograničenom zdravstvenom infrastrukturom.

Dodatna zanimljivost jest način primjene. Umjesto klasične igle, cjepivo se može unositi pomoću visokotlačnog mlaza tekućine kroz kožu, što bi moglo pojednostaviti masovno cijepljenje tijekom budućih zdravstvenih kriza.

Korak prema univerzalnom cjepivu?

Znanstvenici vjeruju da bi ovakav pristup jednog dana mogao dovesti do razvoja tzv. univerzalnih cjepiva. Takva bi cjepiva mogla pružati zaštitu protiv širokog spektra postojećih i budućih virusnih prijetnji, uključujući nove sojeve gripe, koronaviruse pa čak i neke druge virusne obitelji.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da je pred njima još mnogo posla. Dosadašnji rezultati pokazuju obećavajuće imunološke odgovore, ali još nije poznato koliko dugo traje zaštita niti hoće li biti potrebne dodatne doze. Također su potrebna veća klinička ispitivanja kako bi se potvrdila učinkovitost u stvarnim uvjetima.