Zajedničkom, putujućom kampanja SDP-a i Možemo! pod geslom “Putevima Plenkovićeve inflacije” stigla je i na riječki Korzo. Saborski zastupnici ovih stranaka u direktnom kontaktu s građanima nastojali su ukazati da imaju rješenje za galopirajuću inflaciju koja je, ustvrdili su, direktni produkt nečinjenja i krive ekonomske politike Vlade Andreja Plenkovića.

– Model razvoja koji se isključivo oslanjao na europske fondove i na osobnu potrošnju dostigao je svoj vrhunac. Bez promjene ekonomskog i političkog modela Hrvatska će sporo rasti i bit ćemo prisiljeni gledati u leđa nekim drugim državama i nacijama koje će rasti brže i efikasnije od nas.

Želim dati ljudima nadu da Hrvatska 2032. godine može biti puno ugodnije mjesto za život, gdje će cijene stanova biti prihvatljive, mirovine veće, gdje se neće nagrađivati korporacije, banke i trgovački lanci, a negativno tretirati ljude koji žive od svog rada, među kojima su i mali iznajmljivači.

Dok banke i trgovački lanci izvlače dvije milijarde eura dobiti iz Hrvatske država šuti i iskaljuje se na malima, kazao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Benčić: Plenković ne zna i ne umije

Koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić ustvrdila je kako se Plenković ne zna i ne umije nositi s inflacijom koja nosi njegovo ime i prezime.

– U proteklih nekoliko tjedana obišli smo veći dio Hrvatske, posjetili veće gradove i općine, razgovarali s ljudima, anketirali ih i zastrašujuće je da su se svi unisono ustvrdili da upravo troškovi hrane najviše i najteže opterećuju njihov kućni budžet.

Pitanje hrane postalo je pitanje broj jedan u Hrvatskoj! Istovremeno, moramo slušati kako ministar financija Ćorić govori kako on inflaciju nije osjetio, pa se pitam koliko dugo još moramo slušati i trpjeti tu razinu bahatosti i demonstacije sile gdje se s visina poručuje kako inflacije nema, a građanima, umirovljenicima je ugrožena egzistencija.

Da nam ministrica zdravstva govori kako nikad nije bila kod doktora, koja tvrdi da nema lista čekanja dok u anketama nam je velik broj građana rekao da su bili prisiljeni odreći se neke zdravstvene usluge jer je nisu mogli platiti.

Ta vrsta bahatosti i bezobrazluka je ono što će ih, vjerujem, koštati na idućim izborima. Jer, ljudi su svjesni da su Plenkovićeve Vlade u posljednjih deset godina napravile ekonomski model koji generira inflaciju, u kojem ima 10 posto dobitnika i 90 posto gubitnika.

Diljem Hrvatske koju smo proteklih tjedana većim dijelom obišli, na različitim dijelovima obale, pa tako i u Rijeci možemo vidjeti na što se trošio novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Na gradnju privatnih hotela premda su te projekte, zbog dobrih lokacija, privatni investitori mogli komotno isfinacirati kreditom kod banaka. Zar je to put za spas hrvatske ekonomije ili smo taj ogroman novac mogli pametnije utrošiti za povećanje proizvodnje hrane i energetske samodostatnosti, zapitala se Benčić.

Bakić: Čeka nas eksplozija cijena

O problemima nacionalnog gospodarstva koji su strukturalne prirode govorio je Damir Bakić, saborski zastupnik Možemo!.

– Posljednjih godina nismo učinili ni korak bliže prema ni prema prehrambenoj, ni prema energetskoj samodostatnosti i to su ključni razlozi zbog kojih je inflacija danas 50 ili 60 posto veća od prosjeka inflacije Europske unije.

Antiinflacijske mjere, na koje smo iz SDP-a i Možemo! godinama ukazivali, to mogu samo ublažiti, nikako promijeniti. Da se s porezom na ekstraprofit krenulo ranije, danas bi inflacija bila puno manja. Vlada se konačno odlučila na ukidanje poreza na mirovine, ali mogao se pritom primijeniti bolji model.

Ta mjera, međutim, ima ima i svoje naličje jer većina naših umirovljenika, njih oko 700.000, ta mjeru neće osjetiti jer su im mirovine niže od 600 eura i ionako nisu podložne oporezivanju.

S druge strane, porez na mirovine je, kao i porez na dohodak, prihod gradova i općina. Njegovim ukidanjem gradovi i općine izgubit će oko 180, možda i 200 milijuna eura prihoda koji se lijepe na već registrirani ukupni deficit jedinica lokalne samouprave od 700 milijuna eura, koliko su agregatno zabilježili u prošloj godini.

Posljedice toga mogli smo osjetili u zadnjih godinu dana, a tek nas čeka eksplozija cijena javnih i komunalnih usluga što, opet, pogađa one najranjivije, naše umirovljenike, prognozirao je Bakić.

Lalovac: Hrana skuplja nego u Njemačkoj, Italiji…

SDP-ovac Boris Lalovac ustvrdio je da bolest našeg gospodarstva traje već pet, šest godina, a lako bi se moglo produžiti na cijelo desetljeće.

– Već smo dali prijedlog, ići ćemo i s amandmanima na raspravi u Saboru da novac od ekstraprofita usmjere prema onim umirovljenicima koje ovim poreznim izmjenama neće dobiti ništa jer je pravedno da svi umirovljenici osjete povišicu, najavio je Lalovac.

Prema njegovim riječima, službeni podaci Eurostata za Hrvatsku vrlo su zabrinjavajući.

– Naši umirovljenici najviše troše na hranu. Podaci Eurostata za 2024. godinu pokazali su da je Hrvatska po cijeni hrane bila 4 posto iznad prosjeka Europe. Ispod nas bile su neke od najrazvijenijih zapadnih zemalja, kao što je Njemačka, Italija i Španjolska.

Njihovi umirovljenici s primanjima između 1.500 i 2.000 eura plaćali su, znači, jeftiniju hranu nego naši umirovljenici s višestruko nižim primanjima. Analize Eurostata, nadalje, pokazuju da je hrana u Hrvatskoj lani poskupjela za 4,5 posto dok je istovremeno u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj to poskupljenje bilo između 1 i 2 posto.

To govori da je duplo brže rasla cijena hrane u Hrvatskoj nego 2024. godine, kad smo bili na vrhu. Došli smo do razine kada će novi podaci Eurostata pokazati da smo s cijenom hrane došli na razinu jedne Švedske, zaključio je Lalovac.

Benčić: Stoko? Da, mislila sam na HDZ

Na upit novinara, Sanda Benčić poručila je kako nema namjeru opravdavati se i ispričati za to što je, odlazeći sa sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, izustila riječ “stoko”.

– Da, izgovorila sam to sebi u bradu na izlasku iz dvorane i mislila sam na HDZ. U tom trenutku osjećala onako kako se mnogi građani osjećaju svaki dan kada ih se manipulira, podcjenjuje i kada se nad njima demonstrira politička sila.

Večer prije sjednice Odbora poslali su 17 kandidatura za suce Ustavnog suda, a rasprava je bila zakazana za 9 ujutro samo da bi demonstrirali silu i podvukli kako ionako nije bitno hoćemo li ih pročitati i što o tome mislimo. Takva razina bahatosti proizvela je frustraciju iz koje je proizašla da riječ, poručila je Benčić.