Umjetna inteligencija razvijena u tvrtki OpenAI uspjela je pronaći rješenje za matematički problem koji je desetljećima zbunjivao neke od najvećih svjetskih matematičara. Otkriće je izazvalo snažne reakcije u znanstvenoj zajednici jer bi moglo označiti novu eru u matematičkim istraživanjima i primjeni AI sustava u znanosti.

Proboj koji je iznenadio matematičare

Jedan od najpoznatijih otvorenih problema diskretne geometrije, poznat kao planarni problem jedinične udaljenosti, postavio je još 1946. godine legendarni mađarski matematičar Paul Erdős. Pitanje je naizgled jednostavno: koliko se parova točaka može postaviti na ravninu tako da su međusobno udaljeni točno jednu jedinicu?

Generacije matematičara vjerovale su da su rasporedi nalik kvadratnim mrežama praktički optimalno rješenje. Međutim, OpenAI-jev model umjetne inteligencije pronašao je potpuno novu “obitelj” geometrijskih konstrukcija koja nadmašuje dosadašnje pretpostavke i dovodi u pitanje Erdősovu dugogodišnju hipotezu.

Stručnjaci: Ovo je povijesni trenutak

Rezultat je izazvao veliko zanimanje među vodećim matematičarima. Britanski matematičar i dobitnik Fieldsove medalje Timothy Gowers izjavio je da bi rad bez zadrške preporučio za objavu u jednom od najuglednijih matematičkih časopisa kada bi ga napisao ljudski istraživač.

Kanadski matematičar Daniel Litt otišao je korak dalje te je ovaj rezultat opisao kao prvi autonomno generirani AI rezultat koji smatra znanstveno značajnim sam po sebi.

Posebnu pozornost privukla je činjenica da model nije bio posebno treniran za matematiku. Riječ je o sustavu opće namjene koji je kombinirao ideje iz različitih matematičkih disciplina, uključujući algebarsku teoriju brojeva, kako bi došao do novog pristupa problemu.

Što ovo znači za budućnost znanosti?

Iako umjetna inteligencija nije u potpunosti riješila cijeli problem, uspjela je pokazati da je jedna od najutjecajnijih matematičkih pretpostavki posljednjih 80 godina vjerojatno pogrešna.

Nekoliko dana nakon objave OpenAI-jevog rada, drugi istraživači već su razvili dodatna poboljšanja koristeći isti smjer razmišljanja. To sugerira da AI ne služi samo kao alat za izračune, nego može postati aktivan sudionik u znanstvenim otkrićima.

Stručnjaci ipak upozoravaju da ljudski matematičari i dalje imaju ključnu ulogu u provjeri, interpretaciji i razvoju novih ideja. No mnogi smatraju da je ovo prvi ozbiljan dokaz kako umjetna inteligencija može pridonijeti rješavanju problema koji su desetljećima bili izvan dosega klasičnih metoda.