IKA – Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki održan je okrugli stol pod nazivom “Otpornost Hrvatske na klimatske promjene: od rizika do rješenja”, posvećen aktualnim izazovima klimatskih promjena, mjerama prilagodbe u Republici Hrvatskoj te njihovim učincima na kvalitetu života, vodne resurse i turizam.

Događanje je održano u okviru projekta “Utjecaj klimatskih promjena i mjere prilagodbe u Republici Hrvatskoj” (KLIM-PRI), financiranog iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Okrugli stol okupio je stručnjake iz javnog, akademskog i poslovnog sektora, s ciljem poticanja razmjene znanja, stručnih iskustava i preporuka o tome kako prepoznati ključne klimatske rizike te oblikovati učinkovita, provediva i dugoročno održiva rješenja za jačanje otpornosti Hrvatske na klimatske promjene.

Poseban naglasak stavljen je na povezivanje znanstvenih spoznaja, javnih politika i prakse u područjima koja su od osobite važnosti za održivi razvoj, upravljanje resursima i turizam, naveli su s FMTU-a.

– Mislim da jedino interdisciplinarnim pristupom možemo rješavati problem klimatskih promjena. Moramo širiti saznanja, znanje i kompetencije, osobito među mladim ljudima, jer će upravo oni biti budući kreatori razvoja društva i turizma, istaknula je prof. dr. sc. Zvonimira Šverko Grdić, prodekanica za znanost i stručne projekte Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.

U raspravi su sudjelovali dr. sc. Iris Odak, načelnica Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj Državnog hidrometeorološkog zavoda; Jelena Šobat, načelnica Sektora za održivi razvoj pri Ministarstvu turizma i sporta; dr. sc. Duško Radulović, član Uprave Alcaton d.o.o.; izv. prof. dr. sc. Nino Krvavica, prodekan za projekte i suradnju Građevinskog fakulteta u Rijeci; te prof. dr. sc. Zvonimira Šverko Grdić, prodekanica za znanost i stručne projekte Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Okrugli stol moderirala je prof. dr. sc. Elena Rudan s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.

Sudionici su tijekom rasprave istaknuli da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvažnijih razvojnih izazova današnjice te da se njihovi učinci sve snažnije odražavaju na različite sektore, uključujući vodno gospodarstvo, prostorno planiranje, javno zdravlje, gospodarstvo i turizam.

Naglašeno je da prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva pravodobno planiranje, kvalitetne podatke, interdisciplinarnu suradnju i provedbu konkretnih mjera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Posebna pozornost posvećena je klimatskim rizicima koji mogu utjecati na kvalitetu života građana i sigurnost zajednica, ali i na stabilnost turističkih destinacija.

U tom je kontekstu istaknuto da jačanje otpornosti ne podrazumijeva samo odgovor na neposredne klimatske prijetnje, nego i dugoročno promišljanje razvoja, ulaganje u infrastrukturu, održivo upravljanje prirodnim resursima te usklađivanje javnih politika s potrebama lokalnih zajednica i gospodarstva.

– Klimatske promjene već sada znače širi spektar rizika od same temperature: nestabilniju atmosferu, učestalija grmljavinska nevremena, veći rizik bujičnih poplava, toplinskih valova i suša. Upravo zato prilagodbi treba pristupiti međusektorski, naglasila je dr. sc. Iris Odak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

– U znanosti smo znatno napredovali u predviđanju posljedica klimatskih promjena, no ključno je da rezultati ne ostanu u ladici. Važno je premostiti posljednji korak između znanstvenih analiza i njihove primjene u prostornom planiranju, strategijama i konkretnim mjerama, rekao je izv. prof. dr. sc. Nino Krvavica s Građevinskog fakulteta u Rijeci.

U raspravi je naglašena i važnost turizma kao sektora koji je izrazito osjetljiv na klimatske promjene, ali istodobno ima važnu ulogu u oblikovanju održivijih razvojnih modela.

Sudionici su istaknuli da destinacije koje pravodobno prepoznaju rizike i ulažu u prilagodbu mogu očuvati kvalitetu turističkog proizvoda, zaštititi prirodne resurse i povećati otpornost lokalnih zajednica.

Pritom je naglašena potreba za povezivanjem znanstveno utemeljenih analiza, strateškog upravljanja i konkretnih provedbenih aktivnosti.

– Prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih učinaka ugrađeni su u Strategiju razvoja održivog turizma do 2030., nacionalne i akcijske planove te Zakon o turizmu.

Cilj je da destinacije klimatske pokazatelje mogu mjeriti, pratiti i pretvarati u konkretne mjere, istaknula je Jelena Šobat iz Ministarstva turizma i sporta.

– Možete imati najsuvremeniji hotel s nultim emisijama, ali ako ga pogode tuča, poplava ili snažan vjetar, takva investicija nije održiva. Zato je procjena klimatskih rizika postala preduvjet za dugoročno sigurno poslovanje, poručio je dr. sc. Duško Radulović, član Uprave Alcaton d.o.o.

Događanje je organizirano u okviru projekta KLIM-PRI, čiji je nositelj Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, dok su partneri na projektu Građevinski fakultet u Rijeci, Grad Pula i Grad Rijeka.

U projekt su kao suradnici uključeni Turistička zajednica Grada Pule, Turistička zajednica Grada Rijeke te Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Održani okrugli stol potvrdio je važnost interdisciplinarnog i međusektorskog pristupa u suočavanju s klimatskim promjenama. Zaključeno je da je za jačanje otpornosti Hrvatske potrebno sustavno povezivati znanstvene institucije, javnu upravu, lokalne i regionalne dionike te poslovni sektor, kako bi se klimatski rizici pravodobno prepoznali, a mjere prilagodbe oblikovale na način koji doprinosi kvaliteti života, zaštiti resursa i održivom razvoju, objasnili su s FMTU-a.