RIJEKA – Vijećnici Županijske skupštine na današnjoj sjednici nisu usvojili godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2025. godinu. Izvještaj je podržalo 17 vijećnika, devet ih je bilo protiv, a šestero suzdržano, a kako ovaj dokument treba imati podršku natpolovične većine, odnosno 22 glasa za usvajanje, njegovo izglasavanje nije uspjelo.

– Prošlogodišnji rebalans nismo podržali jer smo smatrali da je proračun nerealan i neće se izvršiti kod kapitalnih projekata. Sad se vidi da smo bili u pravu te da je vidljiva vrlo slaba realizacija projekata, rekao je HDZ-ov Dalibor Čandrlić.

Poziv na ostavke

Izvješće je kritizirao da neprestano ponavlja iste formulacije, poput »projekt se prenosi u sljedeću godinu«, a posebno mu je sporna provedba projekata u Primorsko-goranskoj županiji koja je u prošloj godini bila na razini 43,7 posto.

– Imamo prelijevanje od 21 milijun eura u sljedeću godinu. Projekt nadogradnje Thalassohterapije Opatija praktički nije ni krenuo, za Dom zdravlja Krk realizirano je nula posto.

Ni obrazovanje nije ništa bolje, Osnovnoj školi Kastav išlo je nula, OŠ Čavle isto nula, projekt zdrave prehrane također nula. To se vidi i na europskim projektima koji su također realizirani u malim postocima.

Iz ovog proizlazi da PGŽ nema problema sa strategijama i planovima, ali ima problem s konkretnim rezultatima na terenu. Izvješće je dokaz neuspješnog upravljanja, a to shvaća i župan koji je sve te nerealizirane projekte prebacio na Upravni odjela za regionalni razvoj kao da je Ljudevit Krpan čarobnjak iz Oza, nastavio je Čandrlić, dodajući kako je osobno očekivao, slijedom poduzetničkog backgrounda župana Ivice Lukanovića, da će projekti ići brže jer ostvarenje od 43,7 posto nije dovoljno.

Sličnog je mišljenja i Bojan Kurelić čija Akcija mladih nije podržala izvješće zbog prolongiranja projekata.

Dom zdravlja prioritet

Lukanović je, pak, izjavio kako mu je žao da je govornica postala mjesto za političke poruke te najavio ozbiljnu inventuru na kraju mandata koja će pokazati koliko je bio uspješan.

– Možda da ste istaknuli svoju kandidaturu za budućeg župana ja bih se jako veselio i bio bih motiviran da pokušam i drugi put pobijediti, rekao je župan, dok je Čandrlić ustvrdio da bi, da kao gradonačelnik Kraljevice realizira 43,7 posto proračuna, dao ostavku.

S 22 glasa za, osam protiv i jednim suzdržanim usvojeno je izvješće o radu župana za drugu polovinu prošle godine. U ime HDZ-a čiji vijećnici nisu podržali ni ovo izvješće ponovo je istupio Čandrlić kazavši da neće podržati izvještaj župana jer ne podržavaju nerad.

Marko Boras Mandić je u ime Unije Kvarnera kazao kako su u proračunu vidljive naznake promjene smjera te da će podržati izvještaj župana, a Lukanović je na pitanje Morene Lekan iz Možemo! o ulaganjima u specijalne bolnice odgovorio da se PGŽ po pitanju zdravstvenih ustanova prvo posvetio Domu zdravlja koji je vezan za isporuku javnog zdravlja građanima te su u tijeku velike investicije u ovu županijsku zdravstvenu ustanovu, od uređenja i preseljenja ordinacija i zgrada, a tu je i kadrovska konsolidacija.

Vijećnici su sa 17 glasova prihvatili informaciju o provedbi zaključka Županijske skupštine o napretku situacije sa Ininim zagađenjem u Urinju. Sanacija bi trebala biti izvršena u dvije etape, a kako se moglo čuti, more je pogodno za kupanje u cijeloj Kostreni, osim na dvije plaže u Podurinju.

Ispitivanja mora na ugljikovodike su proširena izvan Kostrene uz referentnu točku u Mošćeničkoj Dragi te zasad nema značajnijih odstupanja, osim na području Klančića i Podkvarova u Podurinju.

– Sa zaključcima sam upoznao i predsjednike skupština Istarske i Ličko-senjske županije. Postrojenja Ine su potencijalna ekološka bomba koja može ugroziti cijeli Kvarner i puno šire.

Postojeće stanje je posljedica dugogodišnje nebrige. Mlaka je sramota za vlasnika i Inu. Izvan funkcije je i zauzima prostor u centru grada, a ne poduzima se ništa za uklanjanje nečega što nije u funkciji.

U Urinju je evidentno da je propusnost tankova dovela do izlijevanja u more. Treba sanirati postojeće stanje i izmijeniti zakonsku regulativu da nema curenja iz tankova, rekao je Boras Mandić koji je apelirao na vijećnike koji su ujedno i saborski zastupnici da tema Ine i izmjena Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima dođe u Sabor.

Buka iz postrojenja

Orjen Petković iz Možemo! je tome pridodao i izmjene Zakona o okolišu i ustvrdio da je francuski konzorcij koji je obavljalo ispitivanja zagađenja ustvrdio da je situacija puno složenija nego što se prezentiralo.

– To je krški prostor i nitko ne zna koliko je pukotina ondje. Mi ovo izvješće kao klub ne možemo prihvatiti jer dokazuje da su naši strahovi utemeljeni, a ovakvim pristupom može se samo pogoršati, rekao je Petković.

Josip Katalinić prikazao je nova istjecanja nafte u Podurinju koja su se pojavila početkom ove godine i gdje su vlasnici kuća izmjerili do 100 puta veće vrijednosti benzena. Prema njegovim riječima, nitko od institucija nije reagirao, a istodobno Kraljevičani se žale na buku iz Ininih postrojenja.

– Ina je jedina industrija nafte koja proizvodi svoja nalazišta, a jedini problem je što ne zna gdje se nalaze, rekao je Kurelić koji smatra da ovakvim tempom neće doći do pozitivnih pomaka u slučaju Urinja.

Zalaže se i za podnošenje kaznene prijave od strane PGŽ-a, dok se PGS-ov Damir Pilepić pita što je s koncesijom za to područje, zašto se ona ne oduzme Ini ako se krše zakoni.

– Nama ovakva Ina ne treba, poručio je Boras Mandić, rekavši kako je odgovorna i suvremena industrija itekako potrebna ovom području kao energetskom čvorištu.

Sjednici je prisustvovao i kostrenski načelnik Dražen Vranić koji je potvrdio da je činjenica da se u lučici Podurinj pojavilo nešto čega nije bilo.

– Lučicom upravlja Županijska lučka uprava, ali mi imamo upite korisnika vezova koji nas pitaju kako će se nadoknaditi šteta na plovilima.

Pod hitno bi trebalo naći rješenje za lučicu Urinj jer stanje sve više eskalira, rekao je Vranić, dok je Bojan Lončar, voditelj tima za sanaciju onečišćenja u Ini, kazao kako se točno zna što se radi u sanaciji, gdje se buši te da je obuhvat proširen ali ide po planu.

Problem lučice u Podurinju trebala bi riješiti dvostruka barijera koja će obuhvatiti i lučicu.

Pitanja o metalnom otpadu u riječkoj luci za Čandrlića su nebuloze i trkeljanja

Na dnevnom redu našla se još jedna ekološka tema, a to je manipulacija metalnim otpadom na području riječke luke ispred zgrade KBC-a Rijeka.

Nikola Rodin iz Lučke uprave u svojem je izlaganju najavio proširenje Praškog pristaništa u 2027. godini te da će dotad prostor biti očišćen i starog željeza više ne bi trebalo biti.

Vijećnici nisu bili osobito zadovoljni ovom najavom pa je Katalinić poručio da Rijeka nije deponij, njezina bolnica nije industrijska zona, a građani nisu statistički podatak, dok je Danko Švorinić iz Liste za Rijeku kazao kako su i Ina i metalni otpad dokaz centraliziranog društva u kojem jedna županija ne može riješiti problem uz pomoć državnih institucija.

Kurelić i na ovom primjeru smatra da državni inspektorat ne štiti građane, a Petković se upitao zašto se i dalje oslanjamo na prostor koji je kao lučki planiran u 19. stoljeću.

– Luka očito ostaje tu, no je li za jednu modernu luku normalno da prekrcava otpad u centru grada, upitao se Petković, na što je reagirao danas vrlo aktivni Čandrlić.

– Sada sam čuo toliko nebuloza i trkeljanja da sam se morao javiti, iako nisam planirao. Čovjek je rekao da će maknuti metalni otpad i ja ću to podržati. Inače, posvuda u svijetu su terminali u centru grada, primjerice Miamiju ili Baltimoreu.

Godinama se pričalo kako naša luka ne valja, kako su ispred nas Kopar i Trst, a sad smo prešli Trst te Rijeka postaje svjetska luka, smatra Čandrlić koji je ovo izvješće podržao s 15 vijećnika, dok je 11 njih bilo protiv, a četvero suzdržano.

Nikola Grgurić (HDZ) potpredsjednik Skupštine

Vijećnici Županijske skupštine jednoglasno su podržali izbor Nikole Grgurića iz HDZ-a za potpredsjednika Skupštine. On dolazi na mjesto Alena Ružića koji nakon što je izabran za ministra više ne može biti županijski vijećnik.