Snažnija koordinacija i kvalitetnije povezivanje cijelog Kvarnera dio su onoga na čemu četverogodišnji mandat temelji Marijana Kalčić, nova direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera. Budući da je godinama vodila Turistički zajednicu općine Matulji, na novu funkciju dolazi s dugogodišnjim iskustvom rada u sustavu turističkih zajednica te dobro poznaje njegove prednosti, ali i slabosti.

– To je važno jer turizam nije nešto što možete razumjeti samo kroz brojke i tablice. Kada ste dugo u sustavu, naučite da su turizam i brojke, ali i ljudi, prostor, emocije i sposobnost povezivanja različitih interesa u zajednički pravac.

Gdje vidite prostor za daljnji iskorak kvarnerske destinacije?

– Danas je već svima jasno da više nije dovoljno imati samo lijepu obalu i dobru sezonu. Konkurencija je ogromna i gost postaje puno zahtjevniji. Upravo zato prostor za iskorak vidim u jasnijem pozicioniranju Kvarnera kao regije kvalitete i doživljaja – Kvarner 365, kao i jačem povezivanju. Moramo prestati razmišljati fragmentirano i snažnije povezati cijeli Kvarner u jedinstven sustav doživljaja. Gost danas ne promatra administrativne granice, već želi cjelovito iskustvo – eno-gastro priču, prirodu, lokalne proizvode, aktivnosti, kulturu, wellness, događanja i originalnost. Također, uspjeh više ne smijemo promatrati isključivo kroz broj dolazaka. Jednako su važni kvaliteta boravka, financijski učinci, ali i zadovoljstvo lokalnog stanovništva i dugoročna održivost destinacije. Kvarneru turizam mora služiti za razvoj, a ne smije biti regija koja se prilagođava turizmu.

Razvijanje Gastrocentra

Na kojim motivima dolaska i turističkim proizvodima planirate raditi?

– Kvarner danas ima veliku priliku pozicionirati se kao regija kvalitete života, vrhunske gastronomije i autentičnih iskustava, a ne samo klasična ljetna destinacija. Upravo zato fokus ćemo dodatno staviti na proizvode koji imaju potencijal za cjelogodišnji turizam i veću dodanu vrijednost – od gastronomije, outdoora i aktivnog odmora do zdravlja, wellnessa, premium iskustava i MICE segmenta. Posebno je važan razvoj gastronomije jer Kvarner već danas ima ozbiljnu kvalitetu i identitet u tom segmentu. Jedna od ideja je i snažnije razvijanje koncepta Gastrocentra Kvarnera, po uzoru na neke od najuspješnijih europskih modela, kako bismo dodatno povezali gastronomiju, edukaciju, lokalne proizvode i promociju destinacije. Velik potencijal je i u segmentu zdravlja i dugovječnosti. Kvarner ima tradiciju zdravstvenog turizma, prirodne predispozicije i kvalitetan Klaster zdravstvenog turizma, a upravo spoj turizma, zdravlja, znanosti i kvalitete života može postati jedan od ključnih razvojnih pravaca regije. U tom kontekstu možemo razvijati projekte koji bi Kvarner još snažnije pozicionirali kao svojevrsnu europsku »health coast« destinaciju. Plan je razvijati i međunarodno prepoznatljive »signature« događaje Kvarnera, snažnije sportske i premium suradnje te iskustva koja gostu daju razlog za dolazak izvan glavne sezone.

Danas destinacije više ne konkuriraju samo smještajem ili brojem sunčanih dana. Ljudi putuju zbog osjećaja, priča i iskustva koje će zauvijek pamtiti. A Kvarner upravo tu ima ogroman prostor za rast. Mijenja li se što vezano za promociju destinacije?

– Turističko tržište mijenja se izuzetno brzo i promocija više ne može izgledati kao prije pet ili deset godina. Gosti danas traže emociju i iskustvo, žele osjetiti i istinski uživati, a svaki gost je ujedno i medij i influencer destinacije. Zato će fokus biti na kvalitetnijem storytellingu, digitalnom sadržaju i promociji stvarnih doživljaja Kvarnera. Želimo još snažnije komunicirati ono po čemu smo posebni – spoj mora, otoka i gorja, gastronomija, aktivni odmor, lifestyle i lokalne priče… Naravno, važna su nam tradicionalna emitivna tržišta, ali istovremeno želimo jačati prisutnost na tržištima koja traže kvalitetu, premium sadržaje i cjelogodišnja iskustva.

Modernija komunikacija

Što se tiče emitivnih tržišta, treba li otvarati neka nova? Treba li Kvarner i bolju zračnu povezanost?

– Apsolutno. Ozbiljna destinacija mora kontinuirano otvarati nova tržišta i prilagođavati se promjenama u navikama putovanja. To ne znači odustajanje od naših tradicionalnih emitivnih tržišta, nego pametno širenje dosega i privlačenje gostiju koji traže kvalitetu, autentičnost i cjelogodišnja iskustva. Kvarner je pritom u specifičnoj poziciji jer je tradicionalno vrlo snažna autodestinacija. To je velika prednost Kvarnera i nešto što će sigurno ostati važan dio naše turističke strukture. S druge strane, ako želimo snažnije razvijati premium turizam, zdravstveni turizam, MICE segment i privlačiti goste više platežne moći, tada moramo dodatno jačati i zračnu povezanost. Kvalitetna aviopovezanost odavno nije luksuz, nego jedan od ključnih preduvjeta konkurentnosti, posebno u kontekstu cjelogodišnjeg turizma. Upravo kombinacija naše geografske blizine velikim europskim tržištima i bolje zračne povezanosti može biti veliki razvojni potencijal Kvarnera.

Hoće li biti promjena u funkcioniranju samog ureda TZ-a Kvarnera?

– Svaki sustav mora se prilagođavati vremenu u kojem živimo pa tako i turističke zajednice. Regionalna turistička zajednica danas mora biti puno više od administrativnog sustava. Ona mora biti razvojni koordinator, partner terenu i mjesto koje povezuje ljude, ideje i projekte. Naglasak će biti na kvalitetnijoj koordinaciji, otvorenijoj komunikaciji, jasnim ciljevima i mjerljivim rezultatima. Važno je da sustav bude operativan i funkcionalan te da ljudi osjećaju konkretnu podršku. Naravno, veliki fokus bit će na digitalizaciji te modernizaciji komunikacijskih i promotivnih alata jer danas su web i digitalna komunikacija jedan od ključnih alata svake destinacije.

Funkcionalna zajednica

Kako vidite suradnju sa sustavom lokalnih TZ-ova?

– Bez kvalitetne suradnje nema ni kvalitetne destinacije. Lokalni TZ-ovi najbolje poznaju svoje sredine, ljude, izazove i potencijale, dok regionalna razina mora povezivati širu sliku i graditi zajednički identitet Kvarnera. Kvarner mora djelovati kao funkcionalna zajednica, a ne kao niz odvojenih destinacija. Na kraju, prema gostu smo jedan prostor i jedan brend. Upravo zato naglasak će biti na snažnijoj koordinaciji, zajedničkim projektima i kontinuiranoj komunikaciji. Jedna od stvari koje su posebno važne je i direktan kontakt s terenom. U narednom razdoblju planiram obići sve lokalne turističke zajednice jer se kvalitetni odnosi i povjerenje najbolje grade dijalogom s ljudima na terenu. Važno je da lokalne zajednice osjete da regionalna turistička zajednica nije administrativni okvir iznad njih, nego njihov partner.

Očekivanja od glavne sezone pred nama i što poručiti turističkim djelatnicima na Kvarneru?

– Očekujem zahtjevnu, ali kvalitetnu sezonu. Gosti danas puno pažljivije biraju gdje i na što će potrošiti svoje vrijeme i novac pa će kvaliteta usluge biti važnija nego ikad. Svi u turizmu moramo biti svjesni koliko su danas važna iskustva koja nisu generička, viša dodana vrijednost i osjećaj dobrodošlice. Gost će možda zaboraviti detalj iz sobe ili s jelovnika, ali neće zaboraviti kako se negdje osjećao. Važno je da budemo profesionalni, ali i da ne izgubimo onu našu domaću toplinu i identitet. Jer upravo to »ča je naše« često ostane gostima u najljepšem sjećanju. Budućnost našeg turizma nije u tome da budemo veći ili glasniji od drugih, nego da ostanemo – svoji.

Razvoj novih brendova

Hoće li po pitanju brendiranja biti nekih novosti?

– Kvarner Family jedan je od najprepoznatljivijih i najkvalitetnijih turističkih brendova koje imamo i sigurno će ostati važan dio kvarnerske turističke ponude. Međutim, došlo je vrijeme za njegov daljnji razvoj i svojevrsni »Kvarner Family 2.0« s još jasnijim standardima kvalitete, kontinuiranim monitoringom i snažnijom tržišnom vidljivošću.

Kvarner ima prostor razvijati i nove prepoznatljive brendove i iskustva, posebno u segmentima gastronomije, premium turizma, outdoora, zdravlja i stvarnih lokalnih doživljaja. Postoji velik prostor i za snažnije povezivanje različitih kvarnerskih proizvoda pod zajednički identitet regije. Kvarner mora djelovati kao snažan i prepoznatljiv regionalni brand, a ne kao niz nepovezanih turističkih priča. Posebno važnim smatram razvoj autentičnih »unique Kvarner experiences« sadržaja – iskustava koja se ne mogu kopirati i koja gostu daju osjećaj da je doživio nešto stvarno naše, domaće i kvarnersko. Jer upravo će autentičnost u budućnosti biti najveća vrijednost destinacije. Važno je da svaki projekt koji financiramo ima stvarnu vrijednost za Kvarner i konkretan doprinos razvoju destinacije.

Najvrednija autentičnost

Kako vidite destinaciju Kvarner za 5 ili 10 godina?

– Kvarner ima ono što danas postaje najvrednije u turizmu – autentičnost. Svjesna sam toga da se ta riječ danas pomalo izlizala, ali u našem slučaju ona stvarno ima težinu. Mi nismo destinacija koja je nastala umjetno ili planski za turizam. Kod nas još uvijek postoji stvaran život u destinacijama, lokalni identitet, običaji, gastronomija i taj osjećaj da naša mjesta i naši ljudi imaju dušu. Znam da se ponavljam, ali ljudi danas zaista ne traže samo smještaj i sunce, već osjećaj mjesta, lokalne priče, domaću hranu, ljude, običaje, identitet… Traže – drukčije. A toga Kvarner ima u izobilju.

Na relativno malom prostoru imate Primorje, more, otoke i Gorski kotar, vrhunsku gastronomiju, zdravstvenu tradiciju, outdoor sadržaje i vrlo kvalitetan način života. To je ogromna prednost koju možda ponekad ni sami dovoljno ne osvješćujemo i ne vrednujemo. Kvarner u budućnosti vidim kao objedinjenu regiju koja djeluje kao sustav, a ne kao skup pojedinačnih destinacija. Kao cjelogodišnju destinaciju koja neće konkurirati količinom, nego kvalitetom iskustva. Rekla bih da će upravo održivost, zdravlje, gastronomija, premium iskustva, aktivni odmor i autentične lokalne priče biti naši glavni aduti u budućnosti. Kvarner ne smije biti destinacija kroz koju se prolazi na putu prema jugu, nego regija zbog koje se dolazi.