SKRB

Nacionalni dan udomitelja obilježen u Rijeci: PGŽ primjer najbolje prakse udomiteljstva

Sanja Gašpert

Godišnja edukacija udomitelja održana je u riječkoj gradskoj vijećnici / Foto Ana Križanec

Godišnja edukacija udomitelja održana je u riječkoj gradskoj vijećnici / Foto Ana Križanec

Na području Primorsko-goranske županije trenutno je udomljeno 161 dijete i devet odraslih osoba, a registrirano je 127 udomiteljskih obitelji, od toga 124 za djecu i tri za odrasle



RIJEKA – Na području Primorsko-goranske županije registrirano je 127 udomiteljskih obitelji, od kojih tri za odrasle i 124 udomiteljske obitelji za djecu. Među 124 udomiteljske obitelji za djecu je 46 tradicionalnih i 78 srodničkih udomitelja.


U udomiteljstvu se trenutno na području naše županije nalazi 161 dijete i devet odraslih osoba, rekla je na svečanosti obilježavanja Nacionalnog dana udomiteljstva u Rijeci Ivana Car, socijalna radnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Županijska služba Primorsko-goranske županije, koja radi u Timu za udomiteljstvo.


Odgovornost zajednice


Car je podsjetila kako se Nacionalni dan udomiteljstva obilježava od 2023. godine. Tim povodom, Hrvatski zavod za socijalni rad – Županijska služba Primorsko-goranske županije i Centar za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce organizirali su u riječkoj gradskoj vijećnici stručni skup i godišnju edukaciju udomitelja, uz predavanja stručnjakinja iz područja prava, socijalne skrbi i edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.




Teme predavanja obuhvatile su stres i strategije suočavanja sa stresom kod udomitelja, udomiteljstvo kao odgovornost zajednice te udomiteljstvo iz pozicije djece. Za danas je najavljen izlet svih sudionika, udomitelja i udomljene djece na Platak.


Kako je pojasnila Hana Rižovski Delogu iz Centra za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce, cilj skupa je istaknuti važnost udomiteljstva, pružiti podršku postojećim udomiteljima te potaknuti širu javnost na promišljanje o ulozi zajednice u skrbi za djecu i ranjive skupine.


– Ideja je da bi svako dijete koje je zbog raznih razloga izdvojeno iz svoje biološke obitelji trebalo živjeti u obiteljskom okruženju u udomiteljskim obiteljima, naravno, kvalitetnim i obiteljima uz podršku.


Nažalost, zbog vrlo kompleksnih dinamika unutar obitelji, jako puno rizika u odnosu na djecu, očigledno postoje povećani zahtjevi za izdvajanjem djece iz bioloških obitelji i udomiteljske obitelji ne uspijevaju zadovoljiti tu povećanu potrebu za smještajem, odnosno udomljenjem djece.


U Hrvatskoj je danas oko 3.700 djece izdvojeno iz svojih obitelji, od kojih je pola njih smješteno u udomiteljske obitelji, a pola ih je još uvijek u institucijama, bilo da se radi o smještaju u domove ili organiziranom stanovanju.


Nedostaje jedna kontinuirana i dostupna pomoć udomiteljima na području cijele Hrvatske. Međutim, Primorsko-goranska županija je primjer najbolje prakse upravo iz tog razloga što su svi dionici angažirani u podršci udomiteljima, a podupiru nas i Županija i Grad Rijeka.


Također, naša je Županija, uz Splitsko-dalmatinsku, jedina u Hrvatskoj gdje nije došlo do pada udomiteljskih obitelji, rekla je Rižovski Delogu.


Namjenski zajmovi


Svečanosti je nazočila i v.d. ravnateljice Uprave za socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čusek, koja je podsjetila na financijski instrument “Zajmovi za socijalne usluge u zajednici”, putem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, vrijedan 11 milijuna eura.


Riječ je o novoj mjeri potpore udomiteljima koja se prvi put na nacionalnoj razini financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u sklopu koje su otvorene prijave za zajmove namijenjene udomiteljima, za ulaganja u opremanje prostora kako bi se osigurali bolji uvjeti života u udomiteljskim obiteljima.


Predsjednica Udruge udomitelja i posvojitelja djece PGŽ-a DAMDOM Klaudia Juranić Klarić među najstarijim je udomiteljima s područja županije.


– Udomitelj sam već punih 19 godina i udomila sam dvoje djece, dok su druga djeca prolazila kroz našu kuću kao ljetna ili vikend udomiteljstva.


Cijeli sam život posvetila udomiteljstvu, u tome se dobro osjećam, to je moj svijet, moj život i da živim sto života, opet ih bez razmišljanja odabrala ovaj.


Jer, najveća stvar koju čovjek može napraviti je dati sebe za drugog čovjeka. Kada sav svoj život podrediš nekome tko je nemoćan, mislim da je to nešto najveće. Dobro se osjećam u tome i to želim biti i dalje, rekla je Juranić Klarić.