Ministar financija Tomislav Ćorić najavio je prekjučer da će Vlada idući tjedan predstaviti paket antiinflacijskih mjera koji će, kako je rekao, biti drugačiji od prethodnih, djelovat će na agregatnu, odnosno ukupnu potražnju i trebao bi ići u smjeru smirivanja zagrijanosti ekonomije.

Loše usmjeren novac iz fondova

Ekonomski analitičari navode da je Vladi za obuzdavanje inflacije u situaciji pregrijane ekonomije na raspolaganju nekoliko instrumenata.

– Teorija nudi nekoliko pristupa. Povećanje kamatnih stopa, uvođenje strožih uvjeta kreditiranja te smanjenje novca u optjecaju, u sklopu monetarnih mjera, a koje najčešće provodi Europska središnja banka. Nadalje, fiskalne mjere podrazumijevaju smanjenje javne potrošnje, povećanje poreza ili smanjenje proračunskog deficita, dok se mjere dohodovne politike usmjeravaju na usporavanje rasta cijena, plaća i marži, navodi dr. Marko Tomljanović s Katedre za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Tomljanović pri tome pojašnjava da pregrijanost ekonomije označava situaciju u kojoj gospodarstvo ostvaruje brže razine rasta od onoga što je u mogućnosti dugoročno podnijeti, na što ukazuju i službene europske statistike prema kojima Hrvatska ima najbrže rastuće gospodarstvo među svim zemljama članicama Europske unije.

– Pregrijanost se manifestira i kroz izraženu inflaciju, rast plaća veći od povećanja produktivnosti, manjak radne snage, veliku osobnu potrošnju te značajan rast cijena nekretnina i dionica. Isto tako, pregrijanost karakterizira i velika potražnja za robom, uslugama i radnom snagom, navodi Tomljanović pojašnjavajući da agregatna potražnja označava ukupnu potražnju za svim robama i uslugama u gospodarstvu, tj. pokazuje koliku količinu roba i usluga svi tržišni akteri žele kupiti pri određenoj razini cijena.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je u Vladinim krugovima očito sazrelo razmišljanje da javna potrošnja ima veliki udio u ukupnoj potrošnji pa bi najavljene antiinflacijske mjere najvjerojatnije trebale djelovati u smjeru smanjenja državne potrošnje.

– Vlada bi mogla hladiti ekonomiju na način da plaće u javnom sektoru prestanu pratiti rast inflacije, na primjer, što se neće svidjeti sindikatima, kaže Novotny dodavši da bi bilo pogubno da Vlada ide gasiti potražnju jer ne postoji nijedan element generatora potražnje na koji bi Vlada trebala utjecati.

Navodi da je do pregrijavanja ekonomije došlo jer je Vlada novcem iz fondova Europske unije financirala nagli rast plaća u javnom sektoru i javne investicije, poput autocesta, željeznica, domova kulture i slično, a riječ je o ulaganjima koja ne povećavaju produktivnost, a znatno utječu na ukupnu potrošnju zbog nedostatka radne snage.

– Dio europskog novca je trebalo usmjeriti u investicije privatnog sektora, koji bi taj novac uložio u nove proizvodne hale, strojeve, tehnologiju i tako podigao produktivnost i stvorio više dodane vrijednosti, kaže Novotny.

Zaštita standarda

Dodaje da i osobna potrošnja ne pokazuje znakove popuštanja jer se i dalje kupuju stanovi, automobili, apartmani, ide se na putovanja, a do inflacije, kaže, dolazi kad puno novca traži robu ili uslugu, a ne može je pronaći. Novotny napominje da bismo čak u situaciji da barel nafte padne na 70 dolara i dalje imali inflaciju zbog navedenih unutarnjih čimbenika. Europska komisija u najnovijim proljetnim prognozama predviđa da će Hrvatska i ove godine biti među članicama EU-a s najvišom inflacijom. Antiinflacijske mjere na jučerašnjoj je sjednici Vlade najavio i premijer Andrej Plenković, no ni on nije precizirao o kakvim će se mjerama raditi. Rekao je da Vlada priprema novi paket već neko vrijeme, a koji će dodatno odgovoriti na izazove rasta cijena i zagrijanosti gospodarstva.

– Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenim na zaštitu standarda hrvatskih građana, na stabilnost tržišta i smirivanje inflatornih pritisaka. Riječ je, naravno, o cjelovitom, dobro osmišljenom paketu koji bi trebao polučiti rezultate u ovoj godini i bit će usmjeren na više sektora, naveo je Plenković.

Ekonomski analitičari kažu da je nezahvalno nagađati o kakvim će se mjerama raditi, no Tomljanović smatra da bi bilo realno očekivati usmjerenost paketa mjera na očuvanje i unaprjeđenje životnog standarda potrošača, njihove kupovne moći te položaja i performansi malih i srednjih poduzeća, a koja čine okosnicu hrvatskog i europskog gospodarstva.

Infobox (Okvir):

I dalje rast brži od prosjeka EU-a

Hrvatska je prošle godine imala gospodarski rast od 3,4 posto, dok bi ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,7 posto, a iduće 2,5 posto, čime će hrvatsko gospodarstvo i dalje rasti brže od europskog prosjeka, navodi se u najnovijim proljetnim prognozama Europske komisije. Za ovu godinu Komisija predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Litva (3 posto). Sljedeće godine veći rast od Hrvatske predviđa se za Maltu (3,6 posto), Irsku (3,4 posto) i Poljsku (2,8 posto). Premijer Andrej Plenković osvrnuo se jučer na najnovije ekonomske prognoze Europske komisije, istaknuvši da su te prognoze čak i više od Vladinih.

– Za usporedbu, da razumijemo gdje je Hrvatska u odnosu na prosjek EU-a – Komisija projicira rast u 2026. na razini cijelog EU-a na 1,1 posto. Dakle, naš projicirani rast je puno veći nego što je to prosjek Europske unije, a prosječni rast zemalja europodručja projicira se na 0,9 posto, istaknuo je Plenković poručivši da Vlada vodi politiku hvatanja razvojnog koraka za onima koji su ušli u EU prije te će se i dalje približavati prosjeku razvijenosti Unije uz snažniju dinamiku nego većina drugih država članica.