Za vladavine Željka Keruma nije bilo problema, dok je Ivo Baldasar bio gradonačelnik stvari su se zakotrljale prvenstveno zbog nekoliko ugostitelja koji su počeli dizati i katove na lokalima, a Andro Krstulović Opara je došao na praktički gotov čin
SPLIT Neobičan slučaj splitskog Žnjana u ponedjeljak i utorak je krenuo svom završetku, relativno mirnom, nakon najmanje dvije godine “kuhanja”: većina vlasnika 30-ak nelegalnih ugostiteljskih objekata, kafića i restorana, ali i igraonica te fast-fooda, samostalno su započeli s demontažom lokala. Bageri zasad nisu potrebni, odnosno jedan je uposlen na uništavanju “najslabije” karike, napuštenog betonskog objekta na samom zapadu golemog Žnjanskog platoa.
Za razumijevanje nastale situacije potrebno je vratiti se koju godinu unatrag, dapače i dva desetljeća. Nasipanje Žnjana napravljeno je još za dolaska Pape Ivana Pavla II, a od tada se novonastalo stanje (crta obale je pomaknuta “na štetu” mora) nije provelo u zemljišnim knjigama, odnosno cijeli plato (do ceste koja je išla uz nekadašnju obalu) se vodi kao pomorsko dobro. I godinama je bio zapušten, a onda je malo-pomalo privatno-poduzetnička inicijativa krenula s obogaćivanjem ugostiteljske ponude. Pa su se u jednom trenutku i u Banovini (splitskoj gradskoj upravi) dosjetili kako bi mogli ubirati koju kunu na ime koncesija, kad su već tamo kafići uz more.
Propisani su i nekakvi moduli, koje je većina ugostitelja okrupnila. Što je dovelo do paradoksalne situacije: niti je gradska uprava nadležna za koncesije na pomorskom dobru (ergo dio ugostitelja nije plaćao Banovini), niti su objekti legalni. No, stvar je tako funkcionirala posljednjih godina, a i ugostitelji – danas, ogorčeni, ne žele komentirati egzodus sa Žnjana – su imali svojih argumenata.
Uredili su plaže, spojili se na vodovod i kanalizaciju, kupačima (koji nisu njihovi gosti) dozvolili korištenje nužnika,…, a redom su naglašavali kako će svoje montažne objekte, za koje su svjesni da su nelegalni, istog trena razmontirati kada se donese konačno rješenje kako će Žnjan izgledati. Spominjali su i zapošljavanje te poreze koje su plaćali državi i gradu, kao i da svi apartmani u okolici Žnjana imaju benefite od njihovih “plažnih objekata”.

Za vladavine Željka Keruma nije bilo problema, dok je Ivo Baldasar bio gradonačelnik stvari su se zakotrljale prvenstveno zbog nekoliko ugostitelja koji su počeli dizati i katove na lokalima, a Andro Krstulović Opara je došao na praktički gotov čin. Već su postojala rješenja Ministarstva graditeljstva o uklanjanju objekata pa su u utorak na Žnjan stigli inspektori, u pratnji interventne i temeljne policije.
Srećom, pokazalo se da nije bilo potrebe za treniranjem strogoće. Po Žnjanu posljednjih 48 sati bruje kamioni za preseljenje i radnici koji su dobar dio kafića već demontirali.
Sad, hoće li do usvajanja konačnog izgleda žnjanskog platoa (jednog od najvrjednijih resursa) uz more niknuti šipražje jer će realizacija zapinjati godinama, ili ćemo već za dvije-tri godine uživati u šetnici poput one u Nici (što je želja aktualnog splitskog poteštata), tek treba vidjeti…