SENJ U povodu ovogodišnjeg Međunarodnoga dana muzeja u Gradskom muzeju Senj je u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu otvorena izložba „Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba“ koja se iznimno dobro uklapa u ovogodišnju temu Međunarodnog dana muzeja koja glasi „Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet“.

Time se želi naglasiti potencijal muzeja kao dinamičnih obrazovnih institucija koje djeluju kao mostovi preko kulturnih, društvenih i geopolitičkih podjela, potičući dijalog, razumijevanje, uključivost i mir.

Marko Antun de Dominis bio je svestrani učenjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat te se smatra jednom od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Svojim je znanstvenim opusom i ugledom u crkvenom, društvenom i političkom životu izazivao divljenje u elitnim europskim krugovima, ali i otvoreno neprijateljstvo nekih suvremenika. Tijekom života djelovao je kao predavač-lektor matematike, retorike, logike, književnosti, filozofije i prirodopisa, pisao je i zapažena djela iz područja prirodne filozofije fizike, a osobito iz teologije, koja je bila u fokusu njegova djelovanja.

Bio je isusovac, potom senjski biskup, a dok je bio splitskim nadbiskupom nosio je časnu titulu Primasa Dalmacije i Hrvatske – naslov prvostolnika Dalmacije i čitave Hrvatske, najviše crkveno dostojanstvo na ovim prostorima koje je do konca života s ponosom isticao. Svojim je intelektualnim, profesionalnim i duhovnim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe, od rodnog Raba i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Habsburškog Carstva i Engleskog Kraljevstva, do Mletačke i Papinske Države. Bio je pripadnikom europske intelektualne elite svoga doba.

Sukladno sa širokim rasponom tema kojima se tijekom života Marko Antun de Dominis bavio izložba obuhvaća tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima, o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, životnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba.

Obuhvaćen je i niz znanstveno relevantnih tema kao što su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teološke misli.

Izložba obuhvaća i zapažena Dominisova djela i ideje koje su ga pokretale i obilježile njegovo djelovanje, a namijenjena je širokom krugu posjetitelja i tematski je podijeljena u tri dijela. Prvi dio donosi kronološki prikaz Dominisova života i rada, drugi dio s izloženim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok treći dio predstavlja znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o njemu. Multimedijalni dio priređen za ovu izložbu predstavlja Dominisova djela i u digitalnom obliku, a sadrži i različite edukativne igre strukturirane po temama iz Dominisova života i raznolikog opusa.

Na otvorenju izložbe uz građane i osobe iz kulturnog i javnog života grada bili su prisutni i članovi povijesne postrojbe Senjski uskoci čime je znakovito ukazano na suparništvo koje su nekada imali s biskupom De Dominisom, a uz kustosicu Anu Vukelić Biondić koja je moderirala program prisutnima se je obratio i ravnatelj senjskog muzeja Vedran Tomljanović i među ostalim istaknuo kako je biskup De Dominis bio nepravedno zapostavljen, zaboravljen, pa čak i omražen, a bio je vizionar, avangarda svog vremena, jedan od vodećih intelektualaca Europe i osebujna, karizmatična ličnost koja je ostavila neizbrisiv trag.

O Međunarodnom danu muzeja kao najdugovječnijoj muzejskoj manifestaciji koja svakoga svibnja okuplja muzejsku zajednicu diljem svijeta, te podsjećajući na važnost muzeja kao prostora znanja, dijaloga i društvene odgovornosti govorio je kustos muzeja Josip Vukelić, a o duhovnom i crkvenom života De Dominsa govorio je senjski župnik mons. dr. Richard Pavlić i istaknuo kako je imao tragičan kraj, posmrtno je osuđen, tijelo mu je vučeno rimskim ulicama i spaljeno, a pepeo bačen u Tiber. „ Crkva nekada zna biti okrutna i nemilosrdna prema ljudima koji su ispred svoga vremena, ali im s vremenom ipak zna odati priznanje.“ rekao je senjski župnik.

Prisutnima se je obratila i autorica izložbe i viša znanstvena suradnica zaposlena u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU te voditeljica projekta za afirmaciju i popularizaciju znanstvenoga nasljeđa „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“ dr .sc. Marijana Borić i istaknula da se izložbom željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu.

Nesumnjivo je da se i ovom izložbom potvrdilo koliko su muzeji važni prostori susreta, znanja i dijaloga, kao i mjesta učenja, razumijevanja i razbijanja predrasuda, a može se pogledati u Gradskom muzeju Senj do 15.rujna.