RIJEKA – U prostorima Gradske knjižnice Rijeka održano je predstavljanje novog izdanja godišnjaka Povijest sporta i tjelovježbe, koje zajednički izdaju Zajednica sportova Primorsko-goranske županije i Društvo za povijest sporta i tjelovježbe Zagreb.

O značaju ove publikacije govorili su glavni urednik Eduard Hemar, predsjednik Zajednice sportova PGŽ-a Miljenko Butković, zamjenica glavnog urednika i osječka povjesničarka prof. dr. sc. Zlata Kerže i Vladimir Rojnić.

Autori i predstavljači istaknuli su važnost ovakvih zapisa koji služe kao autentična riznica sportskih sjećanja, naglašavajući kako je tjelovježbeni pokret bio jedan od ključnih čimbenika u izgradnji nacionalnog identiteta. Kroz niz tematskih poglavlja, godišnjak nudi dubinski pogled na prošlost, pozivajući čitatelje da istraže bogatu tradiciju koja je oblikovala suvremeni sportski duh Hrvatske.

– Godina 2024. je za povijest sporta i tjelovježbu posebno značajna, jer se bilježi jubilarnih 150 godina osnivanja u Zagrebu Tjelovježbenog društva Hrvatski sokol i Hrvatskog planinarskog društva.

Istodobno je obilježavanje 120. godišnjice osnivanja Saveza hrvatskih sokolskih društava na Sušaku potvrdilo da je riječko područje kolijevka hrvatskog tjelovježbenog pokreta, pa su na temelju tih obljetnica Zajednica sportova Primorsko-goranske županije Rijeka i Društvo za povijest sporta i tjelovježbe Zagreb odlučili pokrenuti godišnjak Povijest sporta i tjelovježbe. Temeljna zadaća ovoga časopisa je da kroz tematska poglavlja obrati pozornost na protekla vrijedna povijesna razdoblja kroz koja su prolazili sport i tjelovježbeni pokret na tlu Hrvatske, ali i izvan njenih granica, da putem istraživača, eminentnih znanstvenika, novinara, sportaša i svih zaljubljenika u sport i tjelovježbu obradi i objavi mnogo toga što se dogodilo u sferama sportskog djelovanja, da bude i jedna vrsta spomenara na mnoge sportaše, sportske djelatnike i sportske entuzijaste kojih među nama nema, a koji su ostavili dubok trag u povijesti sporta i tjelovježbe, rekao je glavni urednik Eduard Hemar.

Godišnjak je zamišljen i koncipiran tako da bude razumljiv svim generacijama.

Autori su podatke za svoje radove i povijesne priloge crpili iz novinskih zapisa, potpune i selektivno sačuvane arhivske dokumentacije pohranjene u arhivima, društvenim/klupskim pismohranama, obiteljskim zbirkama, foto albumima, relevantnoj literaturi te kazivanjima pojedinaca i grupa.