Ono čega su se mnogi pribojavali, na kraju bi se moglo dogoditi. Bosanskohercegovački Hrvati će na općim izborima u BiH koji će se održati 4. listopada ove godine imati dva kandidata koji bi mogli podijeliti glasove, a što bi moglo dovesti do toga da hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovo, po peti put u zadnjih 20 godina, izaberu Bošnjaci.

Naime, nakon što je HDZ BiH kao svoju kandidatkinju za članicu Predsjedništva BiH istaknuo potpredsjednicu stranke Darijanu Filipović, pet manjih hrvatskih stranaka u BiH, takozvana hrvatska petorka, odlučilo je za istu funkciju podržati Zdenka Lučića.

On je u široj javnosti u BiH i Hrvatskoj manje poznat od svoja dva brata, Ive Lučića nekadašnjeg obavještajca i povjesničara, te poduzetnika Milana, koji je svojevremeno postao poznat zbog veze sa Severinom Vučković. Petorku čine HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak (HNP), Hrvatska republikanska stranka (HRS), Hrvatski demokratski savez (HDS) i HSS BiH.

Bošnjački glasovi

– Moj cilj i moja želja je zaštititi dignitet i dostojanstvo malih ljudi, zaštititi dignitet i dostojanstvo institucija te krenuti u jednu demokratsku kampanju, rekao je Lučić ovog tjedna predstavljajući svoju kandidaturu. Komentirajući mišljenja da njegova kandidatura ide na ruku kandidatu stranke Demokratski front (DF) koja je kandidirala Slavena Kovačevića, a iz koje je i trenutni predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH Željko Komšić, Lučić je rekao da ne poznaje osobno ni njega ni Darijanu Filipović, te da će mu biti čast i zadovoljstvo sudjelovati s njima u kampanji.

– Imam u životopisu dosta zanimljivih podataka, bio sam i bankar. Dolazim iz privatnog sektora i svakodnevno sam na terenu u Sarajevu i Mostaru, gdje se susrećem s raznim anomalijama koje su me motivirale za ovu kampanju, rekao je Lučić.

Darijana Filipović se bavi politikom od 2011. godine, kada je postala tajnica županijske mladeži, nakon čega je kontinuirano gradila političku karijeru unutar HDZ-a BiH. Sličan put imala je i njena sestra blizanka Andrijana Katić, koja je trenutno ministrica prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH. Neki među BiH Hrvatima smatraju da ona nema kapacitet mobilizirati hrvatsko biračko tijelo zbog toga što dosad ipak nije imala veliku političku vidljivost. Njen rođak je nogometaš Nikola Katić, reprezentativac BiH koji je sudjelovao u pobjedi nad Italijom koja je omogućila reprezentaciji ove zemlje da sudjeluje na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković pokušao je prije dva mjeseca posredovati između suprotstavljenih frakcija među BiH Hrvatima. Pokušao je nagovoriti predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da se s petorkom dogovori oko zajedničkog kandidata. Međutim, Čović je ostao pri stajalištu da HDZ BiH kandidira Filipović koju navodno želi i kao svoju nasljednicu na čelu stranke. Ako bi ona postala članica Predsjedništva BiH, bio bi to dobar temelj i za to da dođe na čelo HDZ-a BiH. Zagreb je pokušao nakon toga nagovoriti i predstavnike pet stranaka da na kraju ipak podrže Filipović kako bi se spriječilo da Kovačević uđe u Predsjedništvo BiH. Međutim, u tome se nije uspjelo i situacija je sada potpuno otvorena.

Predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH bira se u Federaciji BiH, jednom od dva BiH entiteta, a za njega mogu glasovati svi građani bez obzira na nacionalnost. To u praksi znači da Bošnjaci, kojih ima skoro četiri puta više, mogu izabrati i svog i hrvatskog člana Predsjedništva. To se dosad dogodilo 2006., 2010., 2018 i 2022. kada je gotovo isključivo bošnjačkim glasovima u Predsjedništvo BiH izabran Željko Komšić. Zakon dozvoljava samo dva uzastopna mandata pa se on ne može kandidirati na ovogodišnjim izborima, stoga je njegova stranka Demokratski front (DF) kandidirala Slavena Kovačevića. Istina, njegova popularnost među bošnjačkim biračima znatno je manja od Komšićeve, ali bi u slučaju podjele hrvatskih glasova imao solidne šanse za pobjedu.

Zaštita Hrvata

Razne verzije kruže oko toga zbog čega se zaista Lučić kandidirao. Naime, gotovo sve stranke petorke, osim donekle HDZ-a 1990, imaju identična ako ne i tvrđa stajališta od HDZ-a BiH o tome kako se postaviti prema namjerama Bošnjaka da stvore takozvanu građansku državu po načelu jedan čovjek jedan glas, u kojoj ne bi bilo nikakvog mehanizma za zaštitu brojčano manjeg naroda. Postoje i teorije zavjere po kojima bi hrvatskoj političkoj eliti u BiH čak i odgovarala Kovačevićeva pobjeda koju bi onda iskoristili kao krunski dokaz da su Hrvati u BiH potlačeni i temelj za daljnje akcije u traženju osnivanja trećeg, hrvatskog entiteta u BiH. Za ove tvrdnje nikakvi dokazi ne postoje, ali samo njihovo postojanje govori o tome koliko je trenutno užarena situacija u BiH.

S druge pak strane postojeći ustavni i politički model zaista štiti Hrvate koji su najmanji narod u BiH. Osim naravno kod izbora člana Predsjedništva. Ali HDZ BiH u ovom trenutku ima premijerku na razini cijele BiH, zastupljen je na ministarskim pozicijama u Vijeću ministara BiH, a i u Vladi Federacije BiH. Izmjene izbornog Zakona koje je 2022. donio visoki predstavnik međunarodne zajednice BiH, njemački diplomat Christian Schmidt, dodatno su ojačale položaj BiH Hrvata jer su spriječile njihovu majorizaciju u Domu naroda Federacije BiH. HDZ BiH u strateškoj je suradnji sa srpskim strankama u BiH koje predvodi donedavni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je ulaganjem velikih novčanih sredstava u američke i kanadske lobističke tvrtke osigurao skidanje sankcija koje su mu nametnule SAD, a već je dva puta bio u toj zemlji. Na putovanje u Sjedinjene Države priprema se i vodstvo Hrvata u BiH, a njime se, navodimo, želi dobiti podrška za osnivanje hrvatskog entiteta u BiH.