RIJEKA – Povodom programa kojim se obilježava 81. obljetnica oslobođenja Rijeke od fašizma i nacizma u Gradskoj vijećnici održano je predavanje naziva “Stazama Riječke bitke – osloboditelji Rijeke, Klane i Ilirske Bistrice”. Zbivanje uoči 3. svibnja, dana oslobođenja grada, održano je u organizaciji Grada Rijeke i Hrvatskog društva za vojnu povijest čiji je povjesničar Dražen Kranjec opisao tijek jedne od najtežih i najžešćih bitaka u Drugom svjetskom ratu na području Jugoslavije.

Najveća operacija u Hrvatskoj

Kranjec, koji se kao istraživač godinama bavi proučavanjem Riječko-tršćanske operacije kojom je Četvrta armija NOVJ-a oslobodila Rijeku, Hrvatsko i Slovensko Primorje i Trst, istaknuo je kako je cilj operacije bio probijanje utvrđene njemačke linije Ingrid na potezu od Snežnika preko Klane do riječkog mora.

– Specifičnost Riječke bitke način je borbe koja se čitavo vrijeme vodi u mjestu. Na relativno malom području dolazi do sraza velike količine boraca koji se bore na pošumljenom, brdovitom terenu punom gudura, a između dvije vojske nakon oslobođenja Sušaka stoji kanjon Rječine. Partizani koje vodi zapovjednik Petar Drapšin broje 70 tisuća vojnika, Nijemaca pod Ludwigom Küblerom, među kojima se bore i talijanski fašisti, ima 88 tisuća, a cijela bitka rezultira jako velikim brojem poginulih i ranjenih. Istraživanjem kolege Dinka Predoevića, kojim su obrađene dvije trećine podataka, došli smo blizu 3 tisuće imena i prezimena partizana poginulih u Riječkoj bitki, a na svakog ubijenog dolaze tri do četiri ranjena borca, obrazložio je Dražen Kranjec.

Nakon kratkotrajne bitke za Sušak oslobođenog 21. travnja 1945. godine i u tijeku žestokih borbi za Rijeku, njemački zapovjednik Kübler odlučuje da će 2. svibnja, uoči izglednog pada zapadnog dijela grada, razoriti cijelu njegovu infrastrukturu, luku, pruge, tvornice i pristupe obali, kako bi onemogućio funkcioniranje grada u narednim godinama, pritom ubijajući mnoštvo civila. U jutarnjim satima 3. svibnja partizanska vojska u Rijeku ulazi sa smjera Sušaka i Banskih vrata te ju do 14 sati oslobađa, a u isto vrijeme traju žestoke borbe na Gumancu i u Klani, iznimno strateškom području za obje strane gdje u frontalnom srazu velikog broja jedinica između 24. i 28. travnja dolazi do najvećeg krvoprolića bitke.

Bitka za Rijeku završila je 5. svibnja 1945. godine oslobođenjem sela Lisac, a operacija se nastavila se na području današnje slovenske općine Ilirska Bistrica gdje su se vodile završne bitke i pregovori s Nijemcima koji su se u višekilometarskim kolonama povlačili prema sjeveru. Sedmog svibnja kapitulacijom 16 tisuća njemačkih trupa 97. armijskog korpusa završava Riječko-tršćanska operacija, najveća partizanska vojna operacija na području današnje Hrvatske, a dan kasnije kapitulaciju potpisuje i Berlin čime završava Drugi svjetski rat na području Europe.

Riječka pobjeda traje

Predavanju u dobro popunjenoj riječkoj Gradskoj vijećnici nazočili su gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, zamjenik župana PGŽ Toni Štimac, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel, kao i Marija Tomšič iz slovenskog Zagorja u čijoj je kući potpisana kapitulacija njemačkog korpusa, te obitelj Štemberger predvođena Boškom, sinom komandira minobacačke čete Jože Štembergera koji je sudjelovao u Riječko-tršćanskoj operaciji.

Gradonačelnica Rinčić u uvodnom je dijelu događanja kazala kako vrijednosti na kojima je Rijeka oslobođena postaju još važnije u današnjem vremenu nepovjerenja, lako nastalih podjela i osjećaja nesigurnosti u svijetu.

– Obilježavanjem ove obljetnice ne prisjećamo se samo jednog povijesnog trenutka, nego odluke jednog grada da ne pristane na strah, šutnju i podjele, a izabere slobodu. Rijeka nije pobijedila samo 1945. ona pobjeđuje svaki put kada izabere otvorenost umjesto zatvaranja, dijalog umjesto podjele i čovjeka ispred bilo kakve razlike, navela je Rinčić.

Okupljenima se obratio i Toni Štimac, zamjenik župana i novi predsjednik riječkog SDP-a.

– Antifašizam u Rijeci živi dugo i Rijeka je znak antifašizma, grad u kojem ljudi slobodu shvaćaju iskonski. Djeci i mladima o antifašizmu treba govoriti kroz njima poznate medije, a na nama je ta zadaća ga prenosimo to što su prethodne generacije donijele nama, kazao je Štimac, dok je predsjednik riječke UABA-e Vojko Obersnel istaknuo kako se na ovu obljetnicu treba prisjetiti više od 3.500 partizana poginulih u Riječkoj bitki, čiju žrtvu projekt “Stazama Riječke bitke” želi obilježiti na najvažnijim lokacijama njenog odvijanja.

U sklopu predavanja prikazan je kraći dokumentarni film “Bitka za granice” koji tematizira Riječku bitku.