Veliki potrošači energije - podatkovni centar Amazona u SAD-u / Foto REUTERS
Termoelektrane u Sisku i Rijeci ne rade jer su koristile mazut. Da rade s plinom, dobile bi se potrebne količine struje
povezane vijesti
Za napajanje projekta Pantheon u Topuskom električnom energijom trebala bi nam još jedna i pol nuklearna elektrana Krško, rekao nam je eminentni stručnjak za električnu energiju s kojim smo razgovarali o realnim mogućnostima opskrbe strujom UI razvojnog i inovacijskog centra, predstavljenog prije nekoliko dana na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku.
Riječ je o projektu najvećeg i najsuvremenijeg podatkovnog centra u Europi koji bi Hrvatskoj trebao donijeti više od pedeset milijardi eura investicija, tri tisuće radnih mjesta tijekom izgradnje, tisuću i pol neposrednih radnih mjesta po puštanju u rad, najavljenom već za tri godine, te još šest tisuća povezanih radnih mjesta. Osim toga, predviđena je i izgradnja novih 280 kilometara dalekovoda, solarne elektrane snage 500 megavata, uz omogućavanje spajanja novih više od pet gigavata neiskorištenih obnovljivih izvora energije na električnu mrežu.
Vrijeme i novac
No predviđena snaga novog podatkovnog centra je jedan gigavat (GW), a naš sugovornik ističe kako tu količinu dodatne električne energije Hrvatska trenutno ne može proizvesti, a ni zemlje u okruženju ne raspolažu tolikim viškovima koji bi se mogli uvesti.
– Riječ je o potrošnji od jednog gigavata na sat (GW/h), odnosno više od osam teravat sati godišnje. U vršnom opterećenju u Hrvatskoj se troši oko 3,1 do 3,2 gigavata na sat. Ovo postrojenje bi predstavljalo dodatnih tridesetak posto u vršnoj, odnosno oko četrdeset posto u ukupnoj potrošnji. Najavljena je izgradnja solarne elektrane snage 500 megavata, što nije ni približno dovoljno za potrebe tog postrojenja, s obzirom da je riječ o području koje ima oko tisuću sunčanih sati godišnje.
Viškovi električne energije, kada ih ima, nastaju, objašnjava, iz obnovljivih izvora, poput energije vjetra i sunca, no ti izvori energije nisu stabilni, odnosno proizvode struju kada ima sunca i vjetra, ali napajanje centra vrijednog pedeset milijardi eura mora biti stalno i stabilno.
– Za ilustraciju o kojoj količini električne energije govorimo, nuklearna elektrana Krško ima snagu nešto manju od 700 megavata. Dakle, samo za napajanje ovog centra trebala bi još jedna i pol takva nuklearna elektrana. Jedna od mogućnosti o kojoj se priča u zadnje vrijeme je gradnja manjih, modularnih nuklearnih elektrana, čija je snaga do 300 megavata, no opet bi trebalo izgraditi tri modularne nuklearne elektrane da se zadovolji potrošnja takvog centra. S obzirom da je najavljeno da će centar početi s radom već za tri godine, takvo nešto nije moguće, jer još nisu utvrđene ni lokacije za moguću gradnju takvih nuklearnih elektrana, a da ne govorimo o potrebnoj projektnoj dokumentaciji i izvođenju samih radova, kaže stručnjak.
Višak električne energije može se akumulirati
Da je opcija rekonstrukcije termoelektrana u Rijeci i Sisku moguća, potvrđuje i činjenica da se obje nalaze u blizini plinovoda, pri čemu Plinacro, operater transportne plinske mreže u Hrvatskoj, gradi nove kapacitete prema Sisku, u sklopu povećanja kapaciteta transporta prema Mađarskoj, nakon što je lani proizvodni kapacitet LNG terminala na Krku udvostručen, na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, što je više nego dvostruko od ukupne potrošnje u Hrvatskoj. A kako naš sugovornik ističe, postoje i drugi načini za povećanje proizvodnje. – Obnovljivi izvori, poput sunca i vjetra, stvaraju povremene viškove električne energije koji se moraju potrošiti pa je tako u zadnjih nekoliko tjedana bilo situacija da se električna energija na burzama u Mađarskoj i Njemačkoj pod navodnicima prodavala uz negativnu cijenu od 500 eura po megavatu. HEP i država bi trebali ozbiljno razmisliti o hitnoj izgradnji crpnih stanica u hidroelektranama Vinodol i Peruča. Riječ je o sustavima koji bi omogućavali da se uz nikakav trošak, ili čak i uz zaradu, u trenucima kada je u Hrvatskoj i zemljama u okruženju višak električne energije na mreži, voda pumpa natrag u akumulacijska jezera. Za to ne trebaju godine projektiranja, može se izvesti vrlo brzo, uz velike benefite, zaključuje naš sugovornik. |
Dodatni problem je dalekovodna mreža, odnosno kapacitet koji je potrebno izgraditi i to ne samo iz jednog smjera.
– U tri godine, čak i ako vlada i Sabor donesu posebni zakon za gradnju ovog centra, teško se mogu izgraditi potrebni dalekovodi. Ovakvo postrojenje mora imati barem dva opskrbna pravca, jer nitko neće uložiti pedeset milijardi eura da bi ovisio o napajanju putem samo jednog dalekovoda. U takvim projektima dalekovoda do sad je samo imovinsko-pravna priprema trajala godinama. Primjerice, kada se gradio novi dalekovod prema Dalmaciji, izgrađen je na 27 tisuća zemljišnih čestica različitih vlasnika. Dalekovod kojim je naša mreža spojena s Mađarskom je izgrađen na 7.500 čestica, a zbog imovinsko-pravnih poslova koji su se otegli HEP je plaćao penale u iznosu od oko 900 tisuća dolara mjesečno, kaže naš sugovornik.
Gradnja u etapama
Prema njegovim riječima, realnije je očekivati da će se podatkovni centar graditi u etapama, paralelno s eventualnim investicijama u nove elektrane u Hrvatskoj, bilo da je riječ o modularnim nuklearnim elektranama, onima iz obnovljivih izvora ili pak iz konvencionalnih, poput plina, pri čemu je upravo plin jedna od mogućih opcija, s obzirom na blizinu termoelektrane u Sisku.
– Ta je termoelektrana udaljena svega tridesetak kilometara od planirane lokacije projekta. Ona ima tri generatora, od kojih svaki ima snagu nešto veću od 200 megavata. Dva od ta tri bloka trenutno ne rade, jer je riječ o postrojenjima koja su koristila mazut iz ugašene rafinerije, ali treći je obnovljen i koristi prirodni plin te ima snagu od 220 megavata. Ukoliko bi se obnovila i prva dva, odnosno prebacila na plin, bilo bi moguće dobiti oko 450 novih megavata snage. Riječ je o skupoj investiciji i o relativno skupoj električnoj energiji, ali je s druge strane riječ i o pouzdanom i stabilnom izvoru električne energije. Tu je i termoelektrana u Rijeci, koju je također moguće rekonstruirati da koristi prirodni plin, čime bi se dobila dodatna količina električne energije, kaže naš sugovornik.
