Kazne za zagađivanje okoliša, u slučajevima poput curenja ugljikovodika iz Inine Rafinerije nafte Rijeka mogle bi narasti na iznos do pola milijuna eura, bude li prihvaćen prijedlog Zakona o o izmjeni i dopuni Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima koji je upućen po hitnom postupku u saborsku proceduru, objavljeno je na konferenciji za novinare nakon sastanka koji je na temu prijedloga odražao predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Marko Boras Mandić, sa saborskim zastupnicima i predsjednicima klubova u Županijskoj skupštini.

Sastanak je organiziran sukladno najavi sa sjednice Skupštine održane 16. travnja, a proizašao je iz zaključaka tematske sjednice Skupštine u Kostreni održane u listopadu prošle godine, kada su skupštinari jednoglasno usvojili prijedlog zaključaka, s ciljem daljnjeg jačanja nadzora, ubrzanja sanacijskih mjera i modernizacije sustava praćenja okoliša u riječkoj rafineriji, nakon niza ekoloških incidenata, odnosno ispuštanja ugljikovodika u more.

Prijedlog izmjena Zakona koji je izradila Građanska inicijativa Čuvari Kvarnerskog zaljeva su, prema riječima Boras Mandića, podržali svi klubovi u Skupštini, a u zakonsku proceduru uputio ga je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić. Osim većih kazni za potencijalne zagađivače zapaljivim tekućinama i plinovima, prijedlog predviđa i strože mjere nadzora nad postrojenjima i skladišnim kapacitetima potencijalnih zagađivača, u skladu s pravilima struke i praksama zapadnoeuropskih zemalja.

– Cilj je podizanje zakonske regulative kojom će se primorati pravne osobe koje djeluju na području ne samo Kvarnera, nego i cijele Republike Hrvatske, a mogu uzrokovati zagađenja, da primijene najviše standarde kakvi se primjenjuju u razvijenim zemljama svijeta. Zaključak današnjeg sastanka je da će svi klubovi to iskomunicirati prema svojim saborskim zastupnicima i tražiti od svih političkih opcija da ovaj zakon podrže, rekao je Boras Mandić.

Na području Kvarnera, dodao je, zakon će obavezati gospodarske subjekte poput Ine i Janafa da provode striktne mjere kontrole kako bi se u budućnosti izbjegli incidenti s ispuštanjem ugljikovodika, kakvi se sada događaju.

– Prije tridesetak godina mi smo se na Kvarneru riješili velikog zagađivača, Koksare u Bakru. Sada imamo u podzemlju, na Urinju, još jednu koksaru. Imperativ nam je da se to sanira i da se pri tom nastavi poslovanje, ali na najvišoj mogućoj ekološkoj razini. Vjerujem da ćemo s ovim zakonom doći do suživota industrije, garađana i turizma, rekao je Boras Mandić.

– Ovaj zakon je, kako je to lijepo rekao županijski vijećnik Nedo Pinezić, domoljuban zakon. To je domoljuban zakon kojim želimo sačuvati naše more, naš Kvarner, ali i cijelu Hrvatsku od ugroze. Ja sam ovu inicijativu stavio u osobno ime, krenula je u hitnu proceduru u Saboru, uz potpise šesnaestero zastupnika. U Županijskoj skupštini postignut je konsezus po ovom pitanju, svaki klub i predstavnik u Skupštini podigao je ruku za to. Ljudima na lokalnoj razini je važno da dišu čist zrak, da imaju čisto more i sve ono što život čini normalnim. Važno nam je da imamo podršku svih opcija i da ovaj zakon bude izglasan konsenzusom vladajućih stranaka i oporbe. Ovo je nacionalno pitanje, svi moramo stati jedni drugima uz bok, rekao je Miletić.

U Ime građanske inicijative Čuvari Kvarnerskog zaljeva, kao jedan od autora prijedloga zakona, govorio je Boris Bradarić, izrazivši zadovoljstvo postignutim konsenzusom u Županijskoj skupštini. Dodao je kako onečišćenje mora iz Inine rafinerije na Urinju nije isključivo povijesno, odnosno iz nakupina ugljikovodika nakupljenih u podzemlju rafinerije, već da su novije analize pokazale da se dio zagađenja odnosi i na današnje poslovanje. Bradarić je objasnio i da bi se, prema prijedlogu, otvaranje skladišnih tankova i ispitivanje na pojavu korozije, primjerice u Rafineriji nafte Rijeka, provodilo svakih pet godina, uz uvođenje novih standarda.

– Ukoliko se u takvim postrojenjima uvedu bolji standardi antikorozivne zaštite, taj period može biti i svakih dvadeset godina, ovisno o premazu taknova, uvođenju sustava detektiranja curenja iz tankova i katodne zaštite te drugih tehnologija, rekao je Bradarić.