Nadgrobna ploča fra Antuna Marcella de Petrisa / Foto Walter Salković
Razne aspekte života i djelovanja fra Marcella obradit će desetak predavača, domaćih i stranih stručnjaka i znanstvenika
povezane vijesti
CRES – U organizaciji Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Samostana sv. Frane u Cresu i Grada Cresa, u srijedu, 29. travnja, u Palači Moise će se održati međunarodni znanstveni skup u povodu 500. obljetnice smrti fra Antuna Marcella de Petrisa.
Program skupa započinje u 10 sati prigodnim pozdravima gostiju, a svoj su dolazak najavili creski gradonačelnik Marin Gregorović, primorsko-goranski župan Ivica Lukanović, te visoki dužnosnici franjevačkog reda iz Hrvatske i Italije.
Razne aspekte života i djelovanja fra Marcella obradit će desetak predavača, domaćih i stranih stručnjaka i znanstvenika, među kojima su fra Luciano Bertazzo iz Padove i fra Felice Autieri iz Rima, vrsni stručnjaci za franjevačku povijest.
Po završetku radnog dijela programa, u crkvi sv. Frane u 18:30 prigodnu svetu misu predvodit će krčki biskup mons. Ivica Petanjak.
Fra Antun Marcello de Petris rođen je u Cresu oko 1450. godine u uglednoj plemićkoj obitelji Petris. Franjevački red prihvatio je u mladosti, studirao je teologiju i filozofiju, najprije u Cresu, a potom u Veneciji, nakon čega je predavao u Perugi i Veneciji.
Unutar Franjevačkog reda obnašao je mnoge važne funkcije sve do one najviše – nakon velike podjele Reda 1517. godine na konventualce i opservante, fra Antun Marcello de Petris izabran je za prvog generalnog ministra Reda franjevaca konventualaca.
Godine 1520. postao je naslovni nadbiskup, a 1521. biskup Novigrada. Preminuo je 8. rujna 1526. u Cresu i pokopan je u crkvi samostana sv. Frane, gdje mu je postavljena nadgrobna ploča s uklesanim likom i oznakama crkvene časti.
Njegova ostavština u Cresu nije samo duhovna jer je ostavio i vidljive materijalne tragove. U zapisnicima creskog gradskog vijeća tijekom godina u više se navrata spominju njegovi graditeljski poduhvati, među kojima je najvažnija izgradnja palače Arsan, velike gotičko-renesansne građevine u kojoj je danas sjedište Creskog muzeja.