Jedan od glavnih ciljeva novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je danas pušten u javno savjetovanje, bit će suzbijanje neregistriranog kratkoročnog najma i to provedbom europske Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, koja na snagu stupa 20. svibnja, najavio je ministar turizma Tonči Glavina predstavljajući novi zakon, s obzirom na to da je aktualni zakon dosad doživio devet izmjena.

Prema njegovim riječima, novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti srž je daljnje provedbe reforme turističkog sektora, a najveći utjecaj imat će na sve koji se bave uslugama turističkog najma i ugostiteljstva, njih više od 315 tisuća, odnosno postavit će uvjete i pravila za 1200 hotela, 400 kampova, 650 OPG-ova, 120 tisuća obiteljskog smještaja, više od 160 tisuća nekomercijalnog smještaja, 15 tisuća ostalog smještaja (planinarski domovi, hosteli, prenoćišta i sl.) te za više od 16 tisuća pružatelja usluga pripreme i posluživanja hrane i pića tj. ugostitelja.

Najveći zaokret

Novim će se zakonom nastojati stati na kraj i brojnim zloporabama poput neregistriranja djelatnosti, prikrivanja komercijalnog smještaja nekomercijalnim, neplaćanja pristojbi i sl., a najveći zaokret ministar Glavina očekuje upravo kod suzbijanja neregistriranog najma.

“Stupanjem na snagu novog zakona svi pružatelji usluga u kratkoročnom najmu dobit će registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu kojom raspolažu.

Svaki objekt ili smještajna jedinica će morati imati vlastiti registracijskih broj i bez tog broja neće biti moguće oglašavnje na platformama”, pojasnio je Glavina dodavši da će se registracijski broj dodjeljivati za svaki smještajni objekt, odnosno evidencija se neće kao dosad vezivati uz ime pružatelja usluge, što znači da će vlasnik više objekata imati i više registracijskih brojeva.

Hoteli i kampovi pri tom nisu obveznici ishođenja registracijskog broja.

Europska uredba usmjerena je ponajprije na kontrolu rada platformi za turistički najam, kaže ministar, a ako se na njoj nađe objekt za kratkoročni najam bez registracijskog broja kazne iznose od 130 tisuća eura pa do određenog postoka ostvarenih prihoda.

Cijeli proces ishođenja registracijskog broja obavljat će se isključivo digitalnim putem preko sustava eTurizam.

“Nekontrolirano bujanje” kreveta

Ministar je podsjetio da imamo velike probleme sa strukturom smještajnih kapaciteta, odnosno “nekontrolirano bujanje” kreveta jer smo do prošle godine u svaku novu sezonu ulazili s 25 do 30 tisuća novih ležajeva, no od lani s 10 tisuća manje kreveta koji su odsad u dugoročnom najmu zbog uvođenja poreza na nekretnine, a broj ugovora o dugoročnom najmu veći je za 15 posto nego godinu prije.

Glavina je pri tom istaknuo da je taj trend posebno vidljiv upravo u turističkim, odnosno obalnim županijama.

“Da smo tako nastavili, za pet godina bismo trajno devalvirali takvu vrstu smještaja jer bi zbog prevelike ponude došlo do spuštanja cijena”, upozorio je ministar.

Što se tiče soba za najam i apartmana u stambenim zgradama, novim se zakonom ukida mogućnost dobivanja novih rješenja za tu djelatnost, a svi ostali vlasnici imaju rok od pet godina za prenamjenu ili ukidanje rješenja.

S druge strane, daje se mogućnost ugostitelju koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika kao poljoprivredno gospodarstvo (trgovačko društvo, obrt i dr.) da može koristiti komercijalni naziv “turističko poljoprivredno gospodarstvo”, “agroturizam” i slično, što do sada nije bilo propisano.

Kazne prihod lokalnoj jedinici

Dosad je nadzor neregistrirane djelatnosti u turizmu provodio samo Državni inspektorat sa svega 70-ak turističkih inspektora na razini cijele Hrvatske, a novim zakonom u nadzor se uključuju djelatnici Carinske uprave i komunalni redari.

Sve kazne koje naplate komunalni redari ostaju prihod lokalnoj jedinici, dok će Carinska uprava nadzor vršiti ulaskom na digitalnu platformu, bez izlazaka na teren. U slučaju neplaćanja turističke pristojbe vlasniku će se ukinuti rješenje jer je primjetno izbjegavanje plaćanja tih pristojbi.

Također, uvodi se obvezna rekategorizacija za sobe, apartmane, studio apartmane i kuće za odmor svakih 10 godina, a za hostele, planinarske i lovačke domove, prenoćišta i dr. svakih 5 godina te za iznajmljivače svakih 10 godina nakon usklađivanja s novim pravilnikom, dok se rekategorizacija za hotele i kampove produžuje sa sada propisane svake 4 godine na svakih 5 godina.

Novi zakon također definira da iznajmljivač može biti sam vlasnik nekretnine i članovi uže obitelj, a ne kao dosad srodnik ili drugi član obitelji uz suglasnost vlasnika.

Prijedlogom Zakona uvodi se i zabrana usluživanja, odnosno dopuštanja konzumiranja energetskih pića u ugostiteljskim objektima mlađima od 18 godina, uz dosadašnju zabranu točenja alkohola, što će nadzirati Državni inspektorat i policijski službenici.

Udruga: Kakav će biti stvarni učinak?

U Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja pozdravljaju novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, no postavljaju pitanje koliki će biti stvarni učinak provedbe zakona na terenu.

Iako prijedlog zakona zvuči dobro po pitanju suzbijanja nelojalne konkurencije, bez strožih sankcija i pojačanih nadzora neće doći do velikih promjena, kaže dopredsjednik Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Ante Glavaš.

“Po pitanju soba i apartmana u stambenim zgrada definitivno još ima prostora za raspravu. Nismo za apsolutnu zabranu iznajmljivanja jer se pojedini vlasnici na to odlučuju iz potrebe i to im je dodatni prihod.

Naš bi prijedlog bio da se rentijeri razvrstaju na domaće i strane, jer stranci pokupuju više stanova pa ih potom iznajmljuju”, kaže Glavaš i navodi primjer domaćinstava koja su na području dotičnog grada ili općine dobila oznaku “Local host”, koja su prepoznata među konkurencjom kao domaćini destinacije.